Sjever Evrope dominira listom najboljih zemalja za rad i zapošljavanje

BRISEL – Evropa i dalje važi za jedno od najprivlačnijih područja za ulaganja i zapošljavanje, s obzirom na to da strani investitori u Evropskoj uniji drže gotovo 10.000 milijardi evra direktnih investicija.

Ipak, sve izraženija politička i regulatorna fragmentacija dodatno usložnjava odluku o izboru zemlje za širenje poslovanja.

Prema najnovijem istraživanju globalnog poslovnog istraživačkog centra Conference Board, Danska je proglašena najatraktivnijom evropskom zemljom za zapošljavanje u 2026. godini.

Kao ključne prednosti navode se razvijen sistem vještina, visoka produktivnost i relativno umjereni troškovi rada.

Drugo mjesto zauzima Švajcarska, koja je u kategoriji talenata i vještina osvojila maksimalnih 100 poena, ali je i dalje opterećena visokim troškovima života i poslovanja.

Irska je treća na listi, zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada i snažnoj poslovnoj kulturi.

Prvih deset pozicija uglavnom pripada zemljama sjeverne Evrope i manjim, ekonomski snažnim državama, koje se izdvajaju stabilnim institucijama, prilagodljivošću i kvalitetnom radnom snagom.

Njemačka je jedina zemlja iz grupe G7 koja se našla među prvih deset, ali se suočava sa padom broja radno sposobnog stanovništva, rastom troškova rada i sporom digitalizacijom.

Posebno nisko ocijenjena je konkurentnost njene radne snage.

Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 12. poziciju i nastavlja da osjeća posljedice regulatorne neizvjesnosti nakon Bregzita, iako zadržava značajan potencijal zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada, razvijenom uslužnom sektoru i širokoj bazi talenata.

Francuska se nalazi na 18. mjestu, a kao glavna ograničenja ističu se strogi propisi, složena administracija i nedovoljna fleksibilnost tržišta rada.

Italija je 20. na listi i, iako ne pati od manjka vještina, suočena je sa slabim pretvaranjem znanja u produktivnost, sporim inovacijama i problemima u upravljanju.

Na začelju rang-liste nalaze se Kipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska, koje su osvojile manje od 30 poena.

Istraživanje među direktorima ljudskih resursa pokazuje da su odgovarajuće vještine zaposlenih ključni faktor pri zapošljavanju za 51 odsto ispitanika.

Visoka produktivnost i tehnološke sposobnosti, kao i konkurentni porezi na rad, slijede sa po 28 odsto.

Među najmanje važnim faktorima navedena je jednakost prilika na tržištu rada.