Kuti.jpeg

Mještani sela Kuti, u blizini Mostara, već peti dan blokadom lokalnog puta nastoje da zaštite imovinu srpskih povratnika i spriječe ulazak deminerskih ekipa koje je angažovao strani investitor s namjerom da se na brdu Zukulja otvori kamenolom.

Prema navodima mještana, demineri Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) trebalo je prije nekoliko dana da započnu radove, ali im je prolaz onemogućen jer se dio puta nalazi na privatnim posjedima, koje su stanovnici koristili isključivo za svoje potrebe.

Kako investitor ne odustaje od namjere da radove nastavi, mještani već danima dežuraju na putu i ističu da je njihov najveći problem to što, kako kažu, niko iz gradske uprave ne reaguje niti pokazuje interesovanje za njihovu situaciju.

Posebno zamjeraju gradonačelniku Mostara Mariju Kordiću, navodeći da dolazi u pojedina naselja kada se pojave komunalni problemi, ali da ignoriše ljude koji danima stoje na putu i godinama vode borbu za svoju zemlju.

Mještanin Krsto Lozo kaže da su već peti dan na blokadi i da ne namjeravaju da se povuku.

“Ne damo da prođu i da nas uništavaju! Istrajaćemo u toj borbi. Put je sada zagrađen. Ovo je privatna zemlja! Došao je za vikend čovjek iz Srbije i zagradio. Mi sada kućama idemo alternativnim putem preko privatne zemlje”, rekao je Lozo.

On dodaje da odustajanja nema i da će se borba nastaviti.

“Nećemo da se neko bogati na našem. Imamo i mi djecu i oni trebaju živjeti sutra i mi hoćemo da im obezbijedimo da mogu živjeti ovdje”, poručio je Lozo.

Podršku mještanima na protestu pruža i bjelopoljski sveštenik Nebojša Radić, koji je istakao da mu je žao što ranije nije mogao biti prisutan, ali da će sada ostati uz narod.

“Tu sam da im pomognem da zaštite kuće i svoj život. Ovdje je zdrava sredina, a izgradnjom kamenoloma vjerovatno to više neće biti tako”, naglasio je paroh Radić.

Mještani Kuta, uglavnom Srbi povratnici, zajedno sa svojim komšijama Bošnjacima i Hrvatima, već godinama pokušavaju da spriječe, kako tvrde, nelegalno otvaranje kamenoloma, strahujući da bi ovo područje moglo doživjeti sudbinu Donje Jablanice.

Kao posljednju liniju odbrane navode činjenicu da se pristupni put prema budućem kamenolomu pokušava obezbijediti preko njihovih privatnih parcela, zbog čega su više puta svojim tijelima zaustavljali kamione investitora i, kako ističu, istovremeno vodili borbu i sa pojedinim gradskim službama koje nastoje da omoguće rad privatnom kamenolomu stranih ulagača.