Sezona.jpeg
Hrvatska uvodi oštre mjere kojima značajno pooštrava i usporava dolazak stranih radnika. Novi propisi, koji na snagu stupaju za dvije sedmice, produžavaju proceduru odobravanja rada i boravka na period od šest do čak devet mjeseci, uz strože kontrole i dodatne obaveze za poslodavce, prenosi GPMaljevac.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Hrvatskoj je trenutno zaposleno 101.300 stranih radnika. Ministar Davor Božinović naveo je da najveći broj dolazi iz Bosne i Hercegovine i Srbije, dok posljednjih godina raste broj radnika iz Nepala, Filipina, Indije i drugih azijskih zemalja.

Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na trajanje kompletne procedure. Kako je za medije objasnio Ivan Crnov, suvlasnik agencije za zapošljavanje stranih radnika, proces koji je ranije trajao nekoliko dana sada se u pojedinim slučajevima produžava i do devet mjeseci, od dobijanja odobrenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje do stvarnog dolaska radnika u zemlju.

Zbog novih pravila, njegova agencija već bilježi pad zapošljavanja od 30 do 40 odsto, pri čemu su, kako navodi, najviše pogođeni radnici iz Nepala.

Iako će radne dozvole ubuduće važiti do tri godine, poslodavci će morati ispuniti znatno strože uslove. Kompanije su obavezne dokazati minimalni promet od 10.000 evra i dostaviti finansijska jamstva, dok novoosnovane firme više neće moći odmah zapošljavati strane radnike, već tek nakon najmanje godinu dana poslovanja.

Ministarstvo rada već je pokrenulo postupke zbog zloupotreba, pa je protiv jedanaest agencija za zapošljavanje podignuta optužnica, uz zabranu daljeg dovođenja stranih radnika.

Državni sekretar Ivan Vidiš naveo je da su mjere već dale efekte, jer je broj novih registracija stranih radnika smanjen za oko 60 odsto, dok je broj podnesenih zahtjeva gotovo prepolovljen.

Posebna pažnja usmjerena je i na integraciju kroz učenje jezika. Počasni konzul Filipina Davor Štern upozorava da je broj Filipinaca u Hrvatskoj porastao sa svega 17 prije tridesetak godina na oko 17.000 danas, naglašavajući da je poznavanje hrvatskog jezika od ključne važnosti, posebno u turizmu, zdravstvu, brodarstvu i sektoru brige o starijima.

Učenje jezika uskoro postaje obavezno, a stotine radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša i Pakistana već su završile osnovne kurseve. Prema riječima instruktora, za osnovnu komunikaciju potrebno je između tri i šest mjeseci učenja, uz vokabular od oko 300 riječi.

Vlada ovim mjerama nastoji uvesti strožu kontrolu tržišta rada, spriječiti zloupotrebe i osigurati bolju integraciju stranih radnika. Iako poslodavci upozoravaju na mogući manjak radne snage, iz vlasti poručuju da je cilj uređen i održiv sistem u kojem će zapošljavanje biti sporije, ali transparentnije i sigurnije.