Upotreba ekrana u ranom djetinjstvu može ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice na cjelokupan razvoj djeteta, a roditelji moraju biti svjesni da nijedan digitalni uređaj ne može zamijeniti toplinu porodice, igru i interakciju sa vršnjacima, izjavila je logoped Jelena Goljanin.
Ona je naglasila da prekomjerna izloženost ekranima negativno utiče na govorno-jezički, psihomotorni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, zbog čega je važno blagovremeno reagovati i zatražiti stručnu pomoć.
Goljaninova ističe da je u savremenom društvu gotovo nemoguće u potpunosti izolovati dijete od digitalnog okruženja, ali da je moguće kontrolisati uzrast u kojem se dijete susreće sa ekranima, kao i način i vrijeme njihove upotrebe.
Prema njenim riječima, za djecu uzrasta od tri do pet godina preporučuje se strogo ograničena upotreba digitalnih sadržaja i to isključivo u prisustvu odrasle osobe.
– Roditelji i staratelji treba da pomognu djetetu da verbalizuje ono što gleda, postavljajući pitanja i podstičući razgovor. Posebno se savjetuje izbjegavanje sadržaja koji se brzo smjenjuju, kao i onih koji sadrže nasilje ili neprimjerene scene – naglasila je Goljaninova.
Ona je navela da brojna istraživanja pokazuju povezanost dugotrajne upotrebe digitalnih uređaja sa gojaznošću, poremećajima pažnje i koncentracije, kašnjenjima u psihomotornom i govorno-jezičkom razvoju, kao i sa otežanim ili izostalim razvojem maternjeg jezika.
– Zabilježeni su slučajevi u kojima djeca mehanički ponavljaju strane jezike, reklame ili video-sadržaje bez razumijevanja značenja, dok se istovremeno javlja smanjenje samopouzdanja, gubitak interesovanja za kretanje, igru i istraživanje, kao i slabija povezanost sa stvarnim životnim situacijama – navela je ona.
Goljaninova ističe da se digitalni detoks nameće kao jedno od najefikasnijih rješenja, te da pojedina istraživanja pokazuju značajna poboljšanja u socijalnim interakcijama kod djece već nekoliko mjeseci nakon potpune obustave korišćenja ekrana.
Ona je upozorila da je sve češća praksa korišćenja digitalnih uređaja tokom obroka, uspavljivanja, vožnje ili čak za vrijeme zajedničke igre roditelja i djeteta, što se ne preporučuje jer remeti razvoj komunikacije, pažnje i emocionalne povezanosti.
Posebnu pažnju, kako navodi, treba obratiti i na pasivnu izloženost ekranima, poput stalno uključenog televizora u prostoru u kojem dijete boravi.
Goljaninova roditeljima savjetuje da sa djecom razgovaraju o danu provedenom u vrtiću ili školi, podstiču izražavanje emocija kroz igru i razgovor, te da što više vremena provode napolju.
– Čitajte zajedno, pjevajte, smišljajte kreativne igre, oživite igre svog djetinjstva, pozivajte prijatelje na druženja i zajedničke aktivnosti, vodite djecu u pozorište i na kulturne događaje prilagođene njihovom uzrastu. Dozvolite djeci da učestvuju u svakodnevnim životnim aktivnostima – poručila je Goljaninova.
Šta Vi mislite o ovome?