Tramp obećava sigurnost, naftaši ne daju 100 milijardi

VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp okupio je u Bijeloj kući više od 20 čelnika najvećih naftnih kompanija s namjerom da ih podstakne na ulaganja u Venecuelu, ali sastanak je pokazao da entuzijazam industrije izostaje.

Iako Tramp vjeruje da bi američke kompanije trebalo što prije da iskoriste ogromne venecuelanske rezerve nakon svrgavanja režima Nikolasa Madura, konkretna obećanja nisu data, a pojedini direktori su otvoreno iskazali rezerve.

Tramp je poručio da očekuje ulaganja od najmanje 100 milijardi dolara i tvrdio da će američke kompanije u Venecueli imati „apsolutnu sigurnost“, ali nije iznio detalje o budućem političkom uređenju zemlje niti o investicionim garancijama.

Predstavnici kompanije „Ševron“, koja je donedavno proizvodila oko četvrtinu venecuelanske nafte, izbjegavali su govor o konkretnim planovima, ističući tek opštu posvećenost „boljoj budućnosti“ zemlje. Sličan stav zauzeo je i Harold Ham iz „Kontinental risorsisa“, dugogodišnji Trampov saveznik, koji je priznao da ga potencijal Venecuele zanima, ali bez ikakvih obaveza.

Najotvoreniji u skepsi bio je direktor „EksonMobila“ Daren Vuds, koji je poručio da Venecuela trenutno „nije idealna za investiranje“. On je upozorio da su neophodne temeljne pravne i ekonomske promjene, kao i snažne garancije za zaštitu ulaganja, podsjetivši da je imovina njegove kompanije ranije bila nacionalizovana.

Kao izuzetak se izdvojio španski „Repsol“, čiji je predsjednik uprave izjavio da je kompanija spremna da utrostruči proizvodnju u Venecueli u naredne dvije do tri godine, iako je ta proizvodnja trenutno znatno manja od nekadašnjeg nivoa američkih kompanija.

Dodatni oprez proizlazi i iz iskustava iz prošlosti, kada je tokom dvehiljaditih godina, za vrijeme vladavine Uga Čaveza, venecuelanska država nacionalizovala imovinu više međunarodnih energetskih kompanija, što je neke od njih koštalo milijarde dolara gubitaka.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Venecuela raspolaže sa više od 300 milijardi barela nafte, što čini oko 17 odsto svjetskih rezervi, ali je proizvodnja pala na manje od milion barela dnevno. Analitičari procjenjuju da bi do 2040. godine bilo potrebno više od 180 milijardi dolara ulaganja da bi se proizvodnja podigla na tri miliona barela dnevno.

Tramp tvrdi da je pristup tim rezervama strateški ključan za Sjedinjene Države i upozorava da bi, bez američkog angažmana, prostor mogle preuzeti Kina ili Rusija, te se nada da bi veća proizvodnja snizila cijene goriva. Ipak, za naftne kompanije, u uslovima globalne prezasićenosti tržišta i pada cijena, to predstavlja još jedan razlog za oprez.