Svjetska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa osjetno više neizvjesnosti nego što se očekivalo prije samo godinu dana, upozorava Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Prema njihovim najnovijim projekcijama, globalni privredni rast će usporiti sa oko 3,2 odsto u 2025. godini na približno 2,9 odsto u 2026, što ukazuje na sve izraženije strukturne i geopolitičke rizike.
Iako je svjetska ekonomija tokom protekle godine pokazala određeni stepen otpornosti na šokove, analitičari OECD-a upozoravaju da je ta stabilnost krhka i podložna naglim preokretima. Kao ključne faktore rizika izdvajaju eskalaciju trgovinskih ratova, upornu inflaciju, rast javnog duga i neizvjesnosti povezane sa masovnim ulaganjima u vještačku inteligenciju.
Poseban izvor nestabilnosti i dalje predstavljaju trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država. Tokom 2025. godine administracija predsjednika Donalda Trampa uvela je nove, visoke carine s ciljem zaštite domaće industrije i smanjenja trgovinskog deficita. Iako su naknadno postignuti određeni sporazumi sa pojedinim partnerima, prosječna carinska stopa u SAD dostigla je nivo koji nije zabilježen još od tridesetih godina prošlog vijeka, što je dodatno opteretilo globalne lance snabdijevanja i finansijska tržišta.
Odnosi između SAD i Kine ostaju jedan od najvećih rizika za svjetsku ekonomiju. Iako je krajem 2025. godine dogovoreno privremeno trgovinsko primirje, stručnjaci upozoravaju da je ono nestabilno i da ne rješava suštinske probleme. Rivalstvo dvije najveće svjetske ekonomije nastavlja se u oblastima visokih tehnologija, posebno u razvoju vještačke inteligencije, kvantnog računarstva i odbrambenih sistema, što može dodatno produbiti globalnu ekonomsku fragmentaciju.
Kina bi, prema prognozama, i u 2026. godini mogla zadržati relativno stabilan rast od oko pet odsto, ali analitičari upozoravaju na duboke strukturne probleme. Starenje stanovništva, slaba domaća potrošnja i viškovi proizvodnih kapaciteta u industriji predstavljaju dugoročne izazove koje kratkoročne mjere ne mogu u potpunosti riješiti.
Inflacija ostaje jedan od najvećih globalnih problema. U brojnim ekonomijama, uključujući SAD i evrozonu, rast cijena i dalje je iznad ciljanih nivoa, djelimično zbog trgovinskih barijera i poremećaja u snabdijevanju. Centralne banke će se u 2026. godini suočiti sa teškom odlukom – da li da nastave sa restriktivnom monetarnom politikom i rizikuju usporavanje rasta, ili da popuste pritiske i rizikuju novi talas inflacije.
Dodatni problem predstavlja rast javnog duga, posebno u razvijenim ekonomijama. Visoki troškovi zaduživanja i politički otpor mjerama štednje otežavaju stabilizaciju javnih finansija, što povećava rizik od fiskalnih kriza.
Istovremeno, ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju donose i nadu i strah. Iako AI tehnologije mogu podstaći produktivnost i ekonomski rast, sve su glasnija upozorenja da bi pregrijano tržište i previsoke procjene tehnoloških kompanija mogle dovesti do novog finansijskog balona. Prema ocjenama ekonomista, nagli pad investicija u ovaj sektor mogao bi imati dalekosežne posljedice, posebno po američku ekonomiju.
Sve u svemu, OECD zaključuje da 2026. godina donosi više rizika nego prilika, uz upozorenje da će globalna stabilnost u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti velikih ekonomija da izbjegnu nove trgovinske sukobe, obuzdaju inflaciju i odgovorno upravljaju tehnološkim transformacijama.
Šta Vi mislite o ovome?