Dodik.jpg

Tužilaštvo BiH neće pokretati istragu protiv Milorada Dodika povodom krivične prijave koju je podnio predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH Jasmin Duvnjak, a koja se odnosila na navodno psovanje genocida.

Krivična prijava podnesena je nakon tvrdnji više učesnika sastanka tadašnje vladajuće koalicije u Konjicu, održanog u ljeto 2023. godine, da je Dodik tokom tog sastanka upotrijebio sporne riječi, nakon čega je nekoliko mjeseci kasnije Duvnjak podnio prijavu.

Iz Tužilaštva BiH saopšteno je da iz same prijave i dostavljenih spisa proizilazi da prijavljeno djelo ne predstavlja krivično djelo, te da ne postoji osnov sumnje za pokretanje istrage.

Kako je navedeno, uz prijavu su dostavljeni i medijski napisi u kojima su o spornom događaju govorili, između ostalih, Zukan Helez i Milorad Dodik, a u okviru provjera pripadnici SIPA su uzeli i izjavu od Heleza.

„Postupajući po Zahtjevu za prikupljanje dokaza Tužilaštva BiH od 22.01.2025. godine Agencija za istrage i zaštitu je dostavila Zapisnik o saslušanju svjedoka Zukana Heleza od 19.02.2025. godine u kojem je navedeno da je dana 30.06.2023. godine kao član delegacije SDP BiH prisustvovao međustranačkom sastanku koalicije na državnom nivou koju sačinjavaju predstavnici Trojke, SNSD i HDZ BiH, da je tom prilikom bio prisutan i tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik kao član ili vođa delegacije SNSD, te da je u toku sastanka reagovao pojačanim tonom, agresivno, psujući genocid.“

Tužilaštvo je navelo da sastanak u hotelu „Garden siti“ u Konjicu nije bio sniman i da ne postoji transkript, što je potvrđeno i od strane hotela, kao i iz SDP-a BiH.

Nakon analize svih prikupljenih dokaza, izjava i okolnosti, Tužilaštvo BiH je ocijenilo da ne postoje obilježja krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

„Uvažavajući navode krivične prijave i izvršene provjere, Tužilaštvo BiH je ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoji osnov sumnje za postojanje krivičnog djela.“

Kako je pojašnjeno, za postojanje ovog krivičnog djela neophodno je da radnja bude objektivno pogodna da izazove nasilje ili mržnju kod šire javnosti, kao i da postoji jasna namjera, što u ovom slučaju nije utvrđeno.

Tužilaštvo je dodalo da se sporni događaj odigrao na zatvorenom sastanku, bez prisustva javnosti, te da nakon njega nije zabilježena bilo kakva posljedica koja bi ukazivala na podsticanje na mržnju ili nasilje.