Knjiga ne damo svetinje.jpg

U Muzeju Hercegovine promovisana je monografija „Herceg Novi – Ne damo svetinje". U njoj su prikupljeni materijali o svim litijama koje su održane u Herceg Novom, od decembra 2019. do avgusta 2020. godine.

Knjiga je izašla iz štampe prošle godine, a ima i poglavlje kojem je naslov „Podrška Trebinja“.

U Trebinju je bilo organizovano više litija i to već drugi dan po izglasavanju spornog zakona o slobodi vjeroispovijesti 29. decembra 2019, zatim Svetovasilijevska litija 9. februara 2020. godine od Mrkonjića do Trebinja i auto-litija pred same izbore u Crnoj Gori 23. avgusta 2020. godine.

Njegovo visokopreosveštenstvo arhiepiskop mostarsko-trebinjski i mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski gospodin Dimitrije rekao je da su litije bile prirodno stanje ovoga svijeta i čitavog kosmosa, vaseljenja tvorevine pa i čovjeka.

"To je naše prirodno stanje. Dok smo u ovoj istoriji na zemlji, dok traje vrijeme ovakvo kako ga mi poznajemo, litije i pokreti su naše prirodno stanje. Čim stanemo, pitanje je da li smo istinski hrišćani. Ovo čudo od litija je prirodno stanje hrišćana. Od početka su hrišćani oni koji su na putu po ovome svijetu“, objasnio je mitropolit Dimitrije.

On je ispričao i jednu anagdotu prilikom prelaska granica za vrijeme litija kada su ih policajci pregledali i pitali kuda idu.

„Mi smo svaki put prelazeći granicu parkirali automobil i pitali bi nas šta vam je ovo, šta ono. Ovo je mitra, ovo je žezla... Vidim jednog policajca nešto na njemu. Da li me je on više puta ispitivao ili zadržavao ne znam i vidim da nešto želi da mi kaže. 'Vladiko, snimaju me ove kamere, a moram da radim. Ako možeš oprosti mi kao čovjeku i hrišćaninu, a policajcu kako god hoćeš'", ispričao je mitropolit Dimitrije.

Nebojša Rašo, jedan od autora knjige, naglasio je da je najviše fotografija bilo na telefonima, a zahvaljujući YouTube kanalu "Ne damo svetinje Herceg Novi" sačuvane su sve besjede i napravljena je hronologija litija.

„Normalno da je bilo problema jer je trebalo sve to skupiti, složiti hronološki, a narod se odazvao i slao je svoje fotografije sa telefona. Ljudi su nam dosta pomogli novčano, a pomogao nam je i Grad Trebinje. Uvijek je Bog bio uz nas i pronalazio način da nas usmjeri. Izdali smo knjigu uz blagoslov mitropolita Joanikija i nadam se da smo uspjeli da ta litijska vremena pokažemo. Možemo ga samo dokumentovati jer se to ne može opisati već samo doživjeti. Najveće litije bile su po kiši, snijegu kao u Šavniku. Najbolje mogu to opisati riječima mitropolita Amfilohija 'Ovo nisu moje litije ni vladike Atanasija. Ovo su litije Svetog Vasilija Ostroškog'“, kazao je Rašo

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić prisustvovao je prvoj litiji u Herceg Novom, a i na drugim litijama u Crnoj Gori, a bio je i jedan od mnogobrojnih Trebinjaca koji je prepješačio od Mrkonjića do Trebinja.

„Svi su srcem bili na litijama i nije bio potreban neki poziv za to, već osjećaj pripadnosti istom narodu. Zato je jedan određeni broj ljudi išao u Crnu Goru i podržavao, ali isto tako je neko razmišljao i organizovao litije na području grada Trebinja. Litija je bila kao produžena liturgija i taj osjećaj je bio neponovljiv. Sve je izgledalo mirno, ali je slalo jasnu poruku. Treba da razmišljamo na koji način da objedinimo ljude bez obzira na granice koje na neki način postoje. Jer ako mi zamislimo da ih nema njih neće ni bitiS. a ponosom ističem da su Trebinjci i Trebinjke dali veliki doprinos u litijama, i što je veoma važno to su dali iz srca“, rekao je Ćurić.

O knjizi su još govorili i protojerej-stavrofor Obren Jovanović i predsjednik Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske Zoran Lazarević.