U središtu spora našao se jedan od najstarijih pravoslavnih manastira na svijetu i njegovo istorijsko okruženje – Manastir Svete Katarine.
Grčka je pokrenula diplomatsku ofanzivu kako bi zaštitila status i duhovni mir manastira koji se nalazi u podnožju planine Sinaj, na mjestu gdje je, prema predanju, Bog dao Mojsiju Deset zapovijesti.
Egipatski plan, nazvan "Velika transformacija Sinaja", obuhvata masovni infrastrukturni razvoj, izgradnju luksuznih hotela, turističkih sela i žičara, kao i modernih puteva koji vode direktno ka manastiru.
Cilj projekta jeste da se region pretvori u svjetski atraktivan centar hodočasničkog, vjerskog i planinskog turizma. Međutim, protivnici projekta upozoravaju da bi nova infrastruktura mogla ozbiljno narušiti duhovni karakter mjesta koje vjekovima čuva monašku tišinu i autentičnost pustinjske pobožnosti.
Zbog zabrinutosti za očuvanje istorijskog i duhovnog značaja manastira, Atina je već u više navrata intervenisala kod egipatskih vlasti. Ministarstvo spoljnih poslova Grčke, u saradnji sa Vaseljenskom patrijaršijom i Sinajskom arhiepiskopijom, izrazilo je protivljenje izgradnji turističkog parka koji bi, kako tvrde, "pretvorio sveto mjesto u zabavni centar".
Manastir Svete Katarine u Egiptu je najstariji u svijetu sa mnoštvom srpskih tragova
Grčkoj strani posebno je sporno i to što manastir Svete Katarine, iako postoji više od 15 vijekova i uživa visok duhovni autoritet, formalno nema zvanično vlasništvo nad zemljom na kojoj se nalazi i koju koristi.
Taj pravni vakuum, kako upozoravaju grčki zvaničnici i crkveni velikodostojnici, omogućava egipatskim vlastima da bez konsultacija sa bratstvom manastira započinju projekte infrastrukture, turizma i modernizacije – uključujući izgradnju novih saobraćajnica, hotela i kontrolnih punktova. Iako je manastir pod zaštitom UNESCO kao dio svjetske kulturne baštine, nedostatak imovinsko-pravnih dokumenata otvara prostor za jednostrane poteze Kaira, prenosi Telegraf.
U javnost je procurilo i pismo koje je grčki ambasador u Kairu predao egipatskom Ministarstvu turizma, u kojem se zahtijeva da se planirani radovi u okolini manastira obustave dok se ne obavi međunarodna konsultacija sa UNESCO, pod čijom je zaštitom manastir od 2002. godine.
Paralelno s diplomatskim aktivnostima, visoki sveštenici Grčke pravoslavne crkve, među njima i jerarh Sinajske arhiepiskopije, uputili su apel svjetskoj javnosti da se "ne dozvoli pretvaranje Sinaja u Diznilend".
Egipat tvrdi da neće dirati manastir
Egipatske vlasti tvrde da je manastir Svete Katarine "potpuno zaštićen" i da se radovi ne izvode na samom lokalitetu, već u široj okolini, sa ciljem da se poboljša dostupnost i podstakne lokalni razvoj. U saopštenju egipatskog Ministarstva turizma navodi se da će projekat "poštovati vjerski karakter regiona" i da će nova infrastruktura "pomoći vjernicima i turistima da lakše stignu do manastira".
Međutim, grčki eksperti za kulturnu baštinu upozoravaju da masovni turizam i komercijalizacija pejzaža oko manastira mogu trajno narušiti njegovu atmosferu i značaj. Istoričar i arhitekta Janis Kizis izjavio je za list Kathimerini da "nijedan plan ne bi smio da se realizuje bez uvida međunarodnih stručnjaka i bez konsultacija s pravoslavnom crkvom".
Šta je u opasnosti?
Manastir Svete Katarine osnovan je u 6. vijeku, i od tada neprekidno funkcioniše. To je jedino mjesto u Egiptu gdje pravoslavni hrišćani uživaju autonomiju zagarantovanu još dekretom proroka Muhameda. U manastiru se čuva jedna od najvrednijih zbirki rukopisa i ikona na svijetu, uključujući i legendarni "Codex Sinaiticus ", najstariji preživjeli rukopis Biblije.
Sam manastir trenutno nije predmet radova, ali se planovi odnose na čitavu okolinu – uključujući dolinu Svete vatre, planinske staze koje vode do mjesta viđenja Boga, i zone gdje su se ranije nalazile isposnice i ćelije pustinjaka.
Grčka pokušava da uspori egipatske radove, pozivajući se na duhovnu i kulturnu vrijednost manastira, dok Egipat tvrdi da će sve biti urađeno u skladu sa međunarodnim standardima. U fokusu je pitanje – da li svetilište koje vijekovima stoji netaknuto, smije da postane dio šireg turističkog "brenda" Sinaja?
Šta Vi mislite o ovome?