U Trebinju je danas svečano počeo 25. stručni skup bibliotekara Republike Srpske, pod nazivom „Biblioteke i kulturno nasljeđe“, kome prisustvuje oko 200 bibliotekara sa naših prostora i okruženja- Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Ljiljana Knežević, predsjednik Društva bibliotekara Republike Srpske je istakla da su biblioteke baštinske ustanove koje su čuvari tradicije i kulture.
„One čuvaju pisano pamćenje tako da to treba da bude šire prepoznato ne samo u lokalnim zajednicama nego i na državnim nivoima. Tako da očekujemo i bolju podršku kako u smisli finansiranja tako i podsticanja profesionalnog razvoja“, rekla je Kneževićeva.
Ona je navela da su kongresi mjesta razmjene znanja, pozitivnih iskustava te uspostavljanja saradnje podsjećajući da je Društvo bibliotekara RS ove godine uspostavilo saradnju sa Ruskim bibliotekarskim društvom.
„Ove godine ćemo imati jedno video obraćanje njihovog predsjednika i nadam se da ćemo u narednom periodu ojačati značajne profesionalne veze i sa Ruskom Federacijom od kojih imamo definitivno šta da naučimo jer su oni udruženje sa dugogodišnjim iskustvom“, istakla je ona.
Dodala je da ovakvi stručni skupovi doprinose profesionalnom razvoju svakog pojedinca.
„Bez obzira na relativno ograničena sredstva kojima biblioteke raspolažu, karakteriše nas entuzijazam kojim pobjeđujemo sve prepreke i nastojimo da se u svojim sredinama nametnemo kao nosioci kulture posebno što je, u manjim lokalnim zajednicama, koje nemaju neke značajnije kulturne institucije, biblioteka, zaista, osnovna ćelija kulture, temelj kulturnog razvoja te lokalne zajednice“, navela je ona.
Ljilja Petrović Zečić, direktor Narodne biblioteke RS je rekla da su ovakvi stručni skupovi prilika da se pokaže koliko je posao bibliotekara zaista važan te da se ukaže i na to da razvojem tehnologija ovaj posao ne zamire.
„Naša struka se u potpunosti transformiše i pored toga što smo mi bibliotekari mi smo jednim dijelom i informatičari zato se naša struka i naziva bibliotečko-informaciona. Ovaj stručni skup je prilika da se razmijene znanja, konkretno ovdje ćemo govoritii o kulturnom nasljeđu, o staroj i rijetkoj knjizi, o bibliotekarima kao čuvarima identiteta ali svaki skup je i mjesto druženja, mjesto gdje se razmijene informacije, gdje se međusobno povežemo. Trebinje je grad kuture, sunca, vina, a reći ću da je Trebinje ovih dana i grad izuzetnih bibliotekara“, navela je ona.
Milica Kotur, načelnik Odjeljenja za zaštitu nasljeđa Ministarstva prosvjete i kuture RS je istakla da umrežavanje bibliotekara znači mnogo ne samo za afirmaciju bibliotečke djelatnosti nego i za popularizaciju same struke.
„Treba da znamo koliki trud i rad ulažu bibliotekari da bi danas na savremen način, dostupan svima, dostupan savremenim medijima, prikazali biblioteku, osim onoga što jeste papirna forma i digitalnu formu. Bibliotekarstvo ide u korak sa savremenom strukom“, ponovila je ona.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, koji je svečano otvorio skup bibliotekara, naveo je da je Narodna biblioteka Trebinje na ponos svih te da grad podržava i podržavaće njihov rad.
„Uvijek smo tu da izađemo u susret, shodno sredsvima kojima raspolažemo, a isto tko i u vidu podrške, kada su u pitanju neka putovanja, edukacije, podržavamo našu biblioteku. Takođe, i sve ono što bude zahtjev u narednom periodu, kako bi se poboljšao rad naše biblioteke, što će podići njihove usluge na još viši nivo, tu smo“, rekao je Ćurić.
Milosava Supić Vuković, direktor Narodne biblioteke Trebinje je istakla da je velika čast biti domaćin veličanstvenog skupa bibliotekara.
„Ovo je jedna prilika da se bolje upoznaju bibliotekari i sigurna sam da ćemo otići sa novim znanjima, saznanjima, entuzijazmom i boljom i većom motivaciojom za budući rad“, navela je ona.
Tokom dvodnevnog skupa, biće održano 37 predavanja i 17 prezentacija, a predavači će, pored ostalog, govoriti o rukovanju knjigom kao kulturnim dobrom, o primjerima dobre prakse, o jednom egzemplaru „Srpskog rječnika“ Vuka Karadžića, dostupnosti i promociji Legata Jovana Dučića, te legatima Neđa Šipovca, Andrije Lainovića, kao i o radu školskih biblioteka, malim čuvarima kulturne baštine, čuvanju ćirilične baštine i posebnim zbirkama kao kulturnom nasljeđu.
Šta Vi mislite o ovome?