Otvorena prirodnjačka izložbe „Posljednji bjeloglavi sup u trebinjskoj oblasti”

U Muzeju Hercegovine u Trebinju otvorena je prirodnjačka izložbe „Posljednji bjeloglavi sup u trebinjskoj oblasti”, koju je pripremio Mićo Milošević, viši kustos, biolog.

Radi se o zanimljivoj izložbi, koja kroz prikaz doslovno posljednjeg primjerka (sada prepariranog eksponata), uz originalne atraktivne video rekonstrukcije, karte, fotografije i zapise, prikazuje osobine i karakteristike orla-lešinara koji je do nedavno naseljavao naše prostore.

Na 24 panela i videom od 150 sekundi, izložba je prikazana u 10 poglavlja.

Prema riječima autora izložbe Mića Miloševića, riječ je o posljednjem bjeloglavom supu koji je imao svoju adresu stanovanja u trebinjskoj opštini.

"To tužno zvuči, ali se izložba bavi širom temom od eksponata izloženog u Muzeju. Taj eksponat je ostao poslije procesa pokušaja da se opet vrati na ove prostore. On je nestao prirodno sa ovih područja početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Mnogo je tu složenih uzoroka koji su išli u pravcu nestajanja sa ovih prostora, ali završni udarac su ratna dejstva koja su bila na liniji razgraničenja. Smatra se da su posljednji primjerci odletjeli u rezervat Uvac. Nakon toga bio je pokušaj reinprodukcije od koji su dva supa bila u Sedlarima od kojih je jedan uginuo, a drugi pobjegao", rekao je Milošević.

Jedina dva rezervata ovih lešinara na Balkanu su na Cresu i rezervat Uvac u Srbiji.

"Bjeloglavi sup pripada podgrupaciji lešinara i jedan od osnovnih razloga zato što se njegova brojnost smanjila je nestajanje stočnog fonda zbog dinamike života u savremeno vrijeme, zbog trovanja (lov) pa i da se vrati ne bi on mogao da živi sam na prostoru jer nema dovoljno prirodno uginulih životinja. Trebalo bi kao i na dva rezervata na Balkanu postoje hranilište i da ih čovjek hrani", naglasio je Milošević.

Pored termalnih liftova supovi koriste i bočne vjetrove koji se dižu prelaženjem preko kosih padina i sa sobom podižu i supove koji su u njima. Na ovim vjetrovima supovi se mogu popeti i do 500 metara od tla. Postigavši željenu visinu, supovi prelaze na drugi tip letenja (klizanje) gdje potencijalnu energiju pretvaraju u kinetičku. Bjeloglavi sup je od najranijih civilizacija izazivao divljenje čovječanstva. Imao je snažan uticaj u razvoju ljudskog društva i dio je kulture drevnih naroda i civilizacija pa tako i nas.

Bjeloglavi sup je dio kolektivnog pamćenja srednjovjekovne Srbije. Nalazimo ga na grbovima dinastija Mrnjavčevića, Nemanjića, Lazarevića i Crnojevića. Izložba se može pogledati do 5. aprila 2025. godine.