U proteklom periodu, snažno je odjeknula vijest "Nezavisne kulturne scene Srbije" o izdvajanju novčanih sredstava zemalja regiona za kulturu. Naime, dok Slovenija prednjači sa 115 evra po glavi stanovnika koje izdvaja za kulturu, po istom kriterijumu Bosna i Hercegovina usamljena je na začelju sa svega 1,3 evra.
Ajnštajn je govorio kako "kultura nije luksuz, već je neophodna za opstanak ljudskog bića", a pitanje koje se nameće jeste, kakav je kulturni život prosječnog Hercegovca?
Za razliku od Trebinjaca, stanovnika jedine lokalne zajednice sa statusom Grada i regionalnog centra istočne Hercegovine, koji, skoro pa na dnevnom nivou u svom gradu imaju bogat kulturni sadržaj koji mogu konzumirati, ostatak istočne Hercegovine, prepušten je, čini se, entuzijazmu i borbi neumornih pojedinaca.
Samo u tekućoj kalendarskoj godini, stanovnici Trebinja mogli su uživati u najpopularnijoj predstavi "Knjiga o Milutinu" barda srpskog glumišta Nenada Jezdića, koncertu Amine Medunjanin, "stand up" večerima poznatih komičara, manifestaciji "Sjećanje na vladiku Atanasija" i mnogim drugima događajima.
Ipak, u ostatku Hercegovine situacija je alarmantna. Na zvaničnim prezentacijama kulturnih centara istočnohercegovačkih opština može se pronaći tek po neka sporadična objava događaja čija organizacija bi trebalo da predstavlja njihov primarni posao.
Tek poneka amaterska ili učenička pozorišna predstava jedini su kulturni sadržaj koji je dostupan ostatku Hercegovine.
Trend marginalizacije kulturnog života u Hercegovini bi bio još vidljiviji bez, najčešće volonterskog, rada neumornih pojedinaca.
Eklatantan i vrijedan pohvale primjer brige za sadržaj u lokalnoj zajednici, jesu pojedinci u Bileći. Već je postala praksa neformalne mladalačke grupe, Omladinske organizacije "Jezerine" organizacija "Čečenija festa" koji okupi hiljade hercegovačkih mladića i djevojaka.
Na "Čečeniji" nastupaju neki od najpopularnijih izvođača za mlade iz regiona.
Takođe, udruženje "Kulturni centar Bileće" i GKUD "Vladimir Gaćinović" najavili su organizaciju kulturnog ljeta u Bileći u čast 135 godina od rođenja Vladimira Gaćinovića.
Ekskluzivno su najavili i neke od gostiju čije će prisustvo uveličati samu ceremoniju (Matija Bećković, Nikola Rađen, Kalina Kovačević, Nataša Ninković itd)
I u drugim istočnohercegovačkim opštinama praksa pokazuje da je kulturni život "stavljen po strani" i pušten na volju neumornim pojedincima.
Koncerti, predstave istaknutih umjetnika, izložbe, pa čak i projekcija najgledanijih filmova, za Hercegovce su, nažalost, najčešće samo lijepa uspomena na neka prethodna vremena kada je svega toga bilo.
Potrošački, i onako preopterećeni budžeti lokalnih zajednica u Hercegovini, i samim tim kulturno-sportskih centara kao njihovih budžetskih korisnika, nažalost ostavljaju malo prostora za neku ozbiljniju renesansu kulture na našem području.
Oni koji su još uvijek za slične sadržaje zainteresovani, najčešće su primorani otići u Trebinje, Herceg Nivi, Dubrovnik ili Mostar.
Svjedoci smo kako skoro da nema izbornog ciklusa u kome su predizborni plakati i programi političkih organizacija prepuni obećanja o sadržaju za mlade, kulturnom procvatu i programima podrške. Međutim, svjesni smo da praksa demantuje uveliko poznate parole i fraze sa političkih bilborda.
Šta Vi mislite o ovome?