Biblioteka.webp

Kraj kalendarske godine čini kraj jednog ciklusa i prirodno nameće da se podvuče crta i saberu utisci, a o trendovima u svijetu čitanja u 2024. godini za "Nezavisne" su govorili bibliotekari iz Banjaluke, Sarajeva i Trebinja.

U protekloj godini korisnici bibliotečkih usluga su čitali različite žanrove s obzirom na to da su različite čitalačke preferencije, životne dobi, profesije i interesovanja.

"Korisnici pozajmljuju knjige koje su vrlo raznovrsne u pogledu tematike i žanra kojem pripadaju, od beletristike u kojoj je najistaknutiji žanr romana, preko popularne psihologije, stripova, memoara i biografija, pa sve do religije, politike, istorije i mnogih drugih stručnih oblasti", rekla je Lana Šaula, bibliotekarka Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske (NUB RS) za "Nezavisne".

Ipak, kao i prethodnih godina mogu se izdvojiti neki naslovi za koje je lista čekanja bila duža u odnosu na druge.

"Korisnici često posuđuju psihološke trilere i misterije. Autori poput Gilian Flin sa knjigom 'Nestala' i Pole Hokins sa knjigom 'Djevojka na vozu' često se nalaze na listama najčitanijih knjiga", izjavila je Amela Đelilović Malešević, voditeljica Službe za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga Biblioteke Sarajeva.

Ona je dodala da su među posebno aktuelnim naslovima Kristijan Novak "Slučaj vlastite pogibelji", "Rasuti umovi", Fjodor Dostojevski "Bijele noći", Somun Hajrudin "Gasan Kanafi: iz zemlje tužnih narandži", kao i svi naslovi Lusinde Rajli, Elene Ferante i Elif Šafak.

"Iako je izbor knjiga u NUB RS vrlo šaren, neki se autori ipak češće od ostalih sreću na spiskovima rezervacija korisnika. Među autorima ljubavnih i porodičnih romana odmah iza Lusinde Rajli stoje Kristin Hana i Kejt Morton", kazala je Šaula.

Da je trend čitanja knjiga o ličnom razvoju, mentalnom zdravlju, stresu i ravnoteži života postao vrlo prisutan i u BiH potvrdili su iz Biblioteke Sarajeva, a među najčitanije naslove se upisao "Kad telo kaže ne" Gabora Matea.

"Knjige koje nude savjete kako se nositi sa životnim izazovima, kao i motivacijski naslovi, su čest čitalački izbor korisnika. U posljednjih nekoliko godina primjetan je rast interesa za publikacije za djecu i mlade. Popularnost Harija Potera i drugih fantastičnih serijala je i dalje aktuelan. Roditelji često posjećuju biblioteku u potrazi za kvalitetnim sadržajem za mlađe generacije", navode iz sarajevske biblioteke.

Sigurno mjesto na vrhu čitalačke ljestvice imaju skandinavski pisci, koji su posljednjih godina sve popularniji.

"Jedan od njih jeste Norvežanin Ju Nesbe, koji je u posljednjih nekoliko godina napravio zaokret ka žanru horora, a takav je i njegov novi roman 'Kuća noći', koji je vrlo tražen u našoj biblioteci", dodala je naša sagovornica iz NUB RS.

Iz Narodne biblioteke Trebinje su potvrdili da je posljednjih godina osjetno veće interesovanje za savremene pisce.

"Primjetno je da se mnogo više čitaju domaći savremeni pisci, ali i strani. Za domaće možemo reći da se vrlo kratko zadrže na policama i često ih čitaoci rezervišu", izjavila je Mirela Ćuk, bibliotekarka Narodne biblioteke Trebinje.

Da su vrlo tražena sva djela Miodraga Majića, a najviše "Deca zla", te knjiga Kristijana Novaka "Slučaj vlastite pogibelji" posvjedočili su iz NUB RS.

"Možemo slobodno reći da su domaći autori jednako čitani kao i strani. Postoji velika grupa čitalaca koja preferira domaće autore i koja redovno prati dešavanja na domaćoj književnoj sceni. Pored Majića i Novaka, te našeg NIN-ovca Steve Grabovca, ove godine vrlo su čitane knjige 'Ruski konzul' Vuka Draškovića, 'Nada' Ante Tomića i 'Rat' Miljenka Jergovića", rekla je Šaula.

Ništa manje popularne nisu, kako je dalje navela, ni knjige autorki Ljiljane Habjanović Đurović, Mirjane Bobić Mojsilović, Ljiljane Šarac i Vedrane Rudan.

"Savremeni domaći pisci svakako imaju svoju čitalačku publiku. Pisci kao što su Faruk Šehić, Selvedin Avdić, Emir Sokolović, Saša Stanišić, Lejla Kalamujić, Almir Bašović, Dževad Karahasan, Derviš Sušić, Lana Bastašić i Feđa Štukan su veoma čest izbor korisnika JU Biblioteka Sarajeva", pojasnila je Đelilović Maleševićeva.

Starija čitalačka publika, kako su potvrdili iz trebinjske biblioteke, više naginje istorijskim romanima, dok omladina više voli horore i fantastiku.

"Starija čitalačka publika pokazuje veliku sklonost prema klasičnoj literaturi, istorijskim romanima, kao i autobiografijama i memoarima. Ova publika često traži djela koja imaju dublje filozofske, socijalne ili istorijske dimenzije, koja se bave prošlim vremenima i iskustvima, često se fokusirajući na teme identiteta, kulture, rata i postratne svakodnevnice", objasnila je Đelilović Malešević.

U toj kategoriji među najtraženije ubraja autore poput Meše Selimovića i Ive Andrića, kao i savremene autore koji se bave temama poput tranzicije i postratnog društva.

"Mlađa publika najčešće uzima popularnu psihologiju, tinejdžersku beletristiku, naučnu i epsku fantastiku, ali i stripove, među kojima su sada posebno popularni japanski stripovi - mange. Sve više mladih interesuje se za japansku, te antičku grčku i rimsku književnost, što nas posebno pozitivno iznenađuje", rekla je bibliotekarka NUB RS.

Dalje je dodala da žene vole da se opuste uz ljubavni ili kriminalistički roman. Muškarci preferiraju istorijske i političke teme, a često se desi i da uzmu memoare ili biografiju neke poznate istorijske ličnosti ili, pak, neki interesantan putopis.

"Ponekad se izbori mlađe i starije čitalačke publike podudare i tada se najčešće radi o klasicima, koje mladi čitaju da bi se upoznali sa svijetom vrhunske književnosti ili da bi ispunili školske obaveze, a stariji uglavnom kako bi se podsjetili na draga djela koja su čitali u mladosti ili pročitali knjige koje su iz nekog razloga propustili pročitati u mladosti", kazala je Šaula.

Ono što je veoma značajno, a što su nam iz sve tri biblioteke potvrdili, jeste da su ove godine zabilježili više korisnika, kao i više posjeta bibliotekama.

"Ova godina je u našoj ustanovi bila veoma uspješna jer statistika pokazuje da je broj posjeta tri puta veći, a učlanjeno je duplo više članova nego u 2023. godini. To nam govori da su i naši korisnici zadovoljni i da nas rado posjećuju. Trudićemo se da tako i ostane", izjavila je Mirela Ćuk.

Broj članova u NUB RS je zaključno s ovom godinom prešao 12.000, a broj aktivnih korisnika naših usluga, posjeta i pozajmljenih knjiga je u stalnom porastu.

"Posjećenost je povećana posebno zahvaljujući organizaciji kulturnih i obrazovnih aktivnosti kao što su promocije knjiga i književni festivali, ali i finansijskom podrškom općina koje su omogućile besplatne članarine za svoje građane. Digitalni resursi i onlajn usluge postaju sve popularniji, ali fizičke posjete bibliotekama također rastu zbog ponude besplatnih resursa i kulturnih događanja", zaključila je za "Nezavisne" Đelilović Maleševićeva.

Preporuke za praznični period

Naše sagovornice su napravile selekciju djela koja bi se najbolje uklopila s atmosferom zimskih praznika, a Amela Đelilović Malešević je izdvojila naslove "Lav, vještica i ormar" Klajva Stejplsa Luisa, "O čemu govorim kada govorim o trčanju" Harukija Murakamija i "Velika čarolija" Elizabete Gilbert.

"Moje preporuke su 'Kod kuće je najgore' Efraima Kišona, 'Šetnja kroz šumu' Bila Brajsona, 'Male žene' Luize Mej Olkot i 'Božićna priča' Čarlsa Dikensa. Ne bi trebalo da zanemarimo ni domaće autore, među kojima bih izdvojila knjige 'Lanjski snegovi' Mome Kapora, 'Novi Jerusalim' Borislava Pekića i 'Semper idem' Đorđa Lebovića", navela je Lana Šaula.

Da je knjiga odličan drug u svakoj situaciji navela je Mirela Ćuk, čije su preporuke "Pod tuđim suncem" Miodraga Majića, "Posljednje umjetničko djelo" Sofije Lundberj, "Osvetnici i klevetnici" Slaviše Pavlovića i "Ostrvo stakla" Trejsi Ševalije.