Analiza male boginje.webp

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje malih boginja po dijelovima SAD-a i Evrope zbog sve češćeg nevakcinisanja djece. Epidemija malih boginja proglašena je u Rumuniji i dijelovima BiH, crveni alarm proglašen je i u Velikoj Britaniji.

Kako vakcinisanost opada, smrtnost od malih boginja u cijelom svijetu skočila je 40 odsto prošle godine, prenose agencije.

Epidemiolozi naglašavaju važnost primanja dviju doze vakcina protiv malih boginja, zauški i rubeole (MMR) za doživotnu zaštitu, poručujući da nikad nije kasno da se to nadoknadi.

U Rumuniji je proglašena epidemija sa više od 2.000 oboljelih, prenosi "Blic", a 25. januara proglašena je epidemija malih boginja u Tuzlanskom kantonu, nakon što je 50 djece u BiH oboljelo. Od toga ih je dvije trećine hospitalizovano, rekao je za "Blic" pedijatar iz Novog Sada doktor Georgios Konstantinidis.

Samo u 2021. preminulo je 128.000 ljudi u svijetu od bolesti koja se lako može spriječiti vakcinisanjem djece. I uz umjerenu kliničku sliku, pedijatar iz Novog Sada upozorava da male boginje mogu izazvati teške zdravstvene komplikacije: upalu pluća, meningitis, sljepilo i smrt.

Prošle godine u Srbiji je zabilježeno 47 oboljelih od malih boginja. Između 2016. i 2017. godine u Srbiji je bilo 5.000 oboljelih od morbila, a čak petnaestoro je umrlo, prema podacima iz "Batuta".

Za zaštitu je nužno da 95 odsto djece bude pokriveno injekcijom, a sve ispod toga može dovesti do izbijanja epidemije. U Srbiji je trenutno u nekim dijelovima vakcinisanost tek na 60 odsto ili čak i manje, piše "Blic".

Na nivou Evrope došlo je do skoka od 45 odsto u broju zaraženih nakon što je broj vakcinisanih prvom dozom vakcine pao sa 96 na 93 odsto. Epidemija je izvjesna ako roditelji nastavljaju izbjegavati vakcinisanje djece, rekao je dr Konstantinidis za "RTS".

Zbog porasta skepticizma prema vakcinama vraćaju se gotovo iskorijenjene bolesti: u Hrvatskoj je proglašena epidemija velikog kašlja, u dijelovima BiH epidemija malih boginja, a sve je više oboljelih i u Srbiji, javlja "Al Jazeera".

Pitanje je kada će se i u kojem obimu javiti i druge bolesti koje bi se mogle spriječiti vakcinisanjem, upozorava epidemiolog Predrag Đurić (EPA)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je tokom protekle godine registrovano više od 5.300 slučajeva velikog kašlja, najviše krajem novembra i u prvoj polovini decembra, najviše u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut", potvrđen je veliki kašalj kod najmanje 1.000 osoba, a najviše oboljelih je u Južnobačkom okrugu i Beogradu, gdje je proglašena epidemija.

Posljednjih godina zapažen je pad vakcinacije djece, naročito djece pred polazak u osnovnu školu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, u BiH 2007. postignut je obuhvat vakcinisanja od 95 odsto i da od tada opada (72 odsto 2020, 75 odsto 2022. godine), dok Crna Gora od 2011. godine, kada je postignut obuhvat od 95 odsto, bilježi neprekidni pad, javlja "Al Jazeera".

Epidemiologe posebno zabrinjava niska stopa dovakcinacije prije polaska u školu: prema procjenama WHO-a i UNICEF-a, 2022. godine je u BiH iznosila 52 odsto, u Crnoj Gori 68 odsto, Sloveniji i Hrvatskoj nešto više od 80 odsto. Srbija ima relativno visok obuhvat (91 odsto), ali on je u nekim regijama niži od 80 odsto, a postoje i opštine s obuhvatom ispod 50 odsto.

Iako su male boginje bile iskorijenjene u SAD-u 2000. godine, očekuje se da će se bolest nastaviti širiti prije svega zbog skepticizma prema vakcini, objavio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Male boginje, jedna od najprenosivijih bolesti, otkrivene su posljednjih sedmica u nekim sjeveroistočnim američkim državama, prenosi "The Guardian".

CDC je prošle sedmice obavijestio zdravstvene radnike da imaju 23 potvrđena slučaja u SAD-u između 1. decembra 2023. i 23. januara 2024. Većinom se to odnosi na zarazu djece i tinejdžera koji nisu primili vakcine iako su ispunjavali uslove. Dosad su slučajevi zabilježeni u Pensilvaniji, Nju Džerziju, Delaveru i na području Vašingtona.

Iako su vrlo zarazne, vakcine su uspješne u prevenciji bolesti. Slabija vakcinisanost uzrokovala je porast slučajeva u Evropi, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Vakcina je stvorena 1963. Simptomi malih boginja uključuju umor, curenje iz nosa, kašalj, groznicu, crvene ili suzne oči i, na kraju, osip po cijelom tijelu. U najtežim slučajevima mogu dovesti do smrti.

Oni koji su primili barem jednu dozu vakcine (MMR vakcina) su 93 odsto zaštićeni od malih boginja. Ali preporučuju se dvije doze za maksimalnu zaštitu. Male boginje su posebno opasne za dojenčad i malu djecu. Lijeka nema.