Kako vam se čini pomisao da na dan Božića, umjesto da lomite česnicu, ugledate kroz prozor muškarca koji pleše prerušen u kozu? Ili da u sobi imate božićno drvo koje izgleda kao da ima bradu? Ovo su samo neki od brojnih božićnih običaja drugih pravoslavnih zemalja.
Prije nego što pomislite kako spadaju u neobičnije, sjetite se da je kod nas uvreženo da domaćin oponaša kvočku, a za njim idu ostali članovi porodice koji pijuču.
Ali u tome i jeste draž tradicionalnih običaja – da se prisjetimo hrišćanskih vrijednosti koje oni simbolizuju. Zato, i ako na imitiranje živine gledate kao na nešto čudno, sjetite se da kvočka privija svoje piliće pod krila da ih grije i čuva, kao što u vašoj kući roditelji brinu o deci, a Hrist o svima nama. Hajde zato da pogledamo specifične običaje pojedinih zemalja, prenosi Srpskainfo.
Rumunija – muškarac izvodi kozji ples
Mladiće koji na ulicama pjevaju božićne pjesme predvodi neobično stvorenje – muškarac prerušen u kozu. On izvodi takozvani kozji ples, na rumunskom „kapra“, a maska koju nosi čak ne liči na običnu kozu. Glava joj je drvena, a donja vilica dovoljno opuštena da može da klopara i proizvodi zvučne efekte. Rogovi su u živopisnim bojama i ukrašavaju se trakama, kićankama, perlicama, krznom… Kostim treba da prikrije identitet hrabrog muškarca koji se upustio u ovu maštovitu predstavu, pa se pravi od debele, takođe šarene tkanine. Cijeli ovaj doživljaj ima obrise pozorišne predstave jer je uključen i tekst koji se govori, kao i pjesme koje se pevaju uz pratnju instrumenata. Vlada karnevalska atmosfera. Ova prilično karnevalska atmosfera možda ne upućuje na mir koji se vezuje za Božić, ali iako je jasno da mnogi običaji potiču iz paganskog perioda, njihova životnost im omogućava da traju i dan-danas. Ne propustite ni zadivljujuću božićnu litiju poznatu pod nazivom Alilo. Vjernici šetaju u svečanoj povorci odjeveni u bijelo, predstavljajući pastire koji su najavili Hristovo rođenje, a predvode ih djeca koja simbolizuju anđele
Rusija – babuška daruje djecu
Rusi nas iznenađuju zanimljivošću da babuška nije samo čuvena drvena lutka. Prema legendi, Babuška je bila žena kojoj su jedne večeri u kuću došla tri mudraca da ih ona napoji i nahrani pre nego što nastave svoj put u Vitlejem da dočekaju Hristovo rođenje. Pozvali su je da pođe s njima, međutim, kao što bi mnoge žene uradile, pravdala se da se kuća neće počistiti sama, da nema šta da obuče za put i da nema dovoljno dobar poklon za novorođenog Hrista. Predomislila se kada su tri mudraca već uveliko odmakla i, ne mogavši da pronađe put kojim je Hrist potom odveden, otada luta po kućama da daruje djeci slatkiše, žaleći što ih nije na vrijeme darovala Hristu, prenosi Žena Blic.
Grčka – svuda se kite brodići
Hodate ulicama Atine za vrijeme praznika i pored spektakularne jelke nailazite na veličanstveno ukrašen brod. Mada nesvakidašnji simbol Božića, nije čudo što su ga Grci kao pomorski narod uvrstili u svoju tradiciju. I u mnogim domovima zadržao se običaj ukrašavanja brodića, na grčkom „karavaki“. Iako je zapadnjački običaj kićenja jelke pomutilo slavu grčkih brodića, u posljednje vrijeme se tradicija sve više vraća. Pa, ako se za Božić nekada zateknete u Grčkoj, osjetite dašak njihove duge pomorske tradicije tako što ćete kupiti brodić i ukrasiti ga živopisnim lampicama i grčkom zastavicom.
Počastite se i tradicionalnim božićnim poslasticama – melomakarone i kurabjedes. Ne brinite, ako niste ljubitelji novih ukusa, riječ je o varijantama nama već poznatih slatkiša, urmašica i gurabija.
Gruzija – umjesto jelke drvo čičilaki
Ako se ikada za Božić zaputite u ovu zemlju čija istorija asocira na odvažne i izdržljive kavkaske ratnike, a tradicija na fizički zahtjevne nacionalne plesove, ne zaboravite da na trpezu stavite božićno drvo čičilaki. U pitanju je neobično drvo od osušenih orahovih ili leskovih grana, ostruganih u spiralne tračice koje oblikuju krošnju. U Gruziji smatraju da takva krošnja liči na bradu Svetog Vasilija Velikog, za kog se vjeruje da posjećuje domove poput Djeda Mraza ili Božić Bate. Ukrašava se suvim voćem i slatkišima, a spaljuje se dan pred Bogojavljenje, kako bi se simbolično iskorenile nesreće iz prethodne godine. Pa, ovih dana nije mnogo teško zamisliti koju prošlogodišnju pošast bi Gruzini najradije zauvijek otjerali, prenosi Srpskainfo.
Šta Vi mislite o ovome?