Građani Trebinja čitaju raznoliku književnost, najviše su zainteresovani za djela iz psihologije, odnosno motivacione knjige i beletristiku, a populacija koja najviše čita jesu ljudi srednje generacije, rekla je Srni knjižničar u Narodnoj biblioteci Trebinje Mirela Ćuk.
Ćukova je rekla da su građanima Trebinja zanimljivi istorijski romani, te kaže da je zanimljivo to što se u posljednje vrijeme malo više čitaju savremeni domaći pisci od stranih.
"Dosta se čitaju djela našeg sugrađanina doktora Dragana Kovača, ali i djela Dejana Stojiljkovića, Vladimira Kecmanovića, Dejana Tiaga Stankovića, Vlade Arsića i slično", rekla je Ćuk.
Kad je riječ o populaciji koja najviše čita, Ćukova kaže da najviše čitalaca imaju u srednjoj generaciji, ali ističe da i školarci osim lektira, čitaju i drugu literaturu.
"Iako se čini da se u svijetu sve manje čita, mi u Trebinju možemo biti zadovoljni, mali smo grad, ali broj posjeta i članova biblioteke nam govori da se ipak čita", rekla je Ćuk.
Ona je napomenula da se broj članova Narodne biblioteke Trebinje povećava, te kaže da je taj broj sada više od 4.000 članova, ističući da je to pristojna brojka za mali grad poput Trebinja.
Kad je riječ o stranim autorima, Ćukova kaže da Trebinjci najviše čitaju kriminalističke romane od skandinavskih književnika, kao što su Ju Nesbe, Fredrik Bakman i drugi.
Ćukova kaže da je među čitaocima više onih koji biraju literaturu uz koju mogu da se opuste, odnosno beletristiku, ali i onih koji žele da se kroz čitanje edukuju.
Bibliotekar Vesna Đurić rekla je Srni da Narodna biblioteka Trebinje organizuje i edukativne radionice, koje prvenstveno imaju za cilj da povećaju pismenost kod djece i razviju kod njih želju za sticanjem novih znanja, ljubav prema knjizi i čitanju.
"Kroz pažljivo osmišljene vježbe i igre, djeca uče lijepo čitanje i izražavanje, uklanjaju eventualne govorne nedostatke, razgibavaju govorni aparat. Bavimo se recitacijom, kreativnim pisanjem, upoznajemo pisce za djecu, zajedno čitamo lektire, učimo stvari iz opšte kulture, bonton", navela je Đurićeva.
Ona je dodala da su radionice namijenjene djeci od sedam do 12 godina, jer u Biblioteci žele da od najranijeg uzrasta kod njih njeguju ljubav prema pisanoj riječi, knjigama i čitanju, a sve na zabavan način.
Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. septembra kako bi se ukazalo na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
Šta Vi mislite o ovome?