U Muzeju Hercegovine promovisana knjiga "Prsten boga vjetrova Eola" Dragana Vučinića

U Muzeju Hercegovine promovisana je knjiga Dragana Vučinića "Prsten boga vjetrova Eola".

Vučinić nije krio oduševljenje što se promocija knjige održava u gradu u kome se rodio i u zgradi gdje je išao u osnovnu školu. Za sebe kaže da razmišlja o metafizičkim dimenzijama, fizičkoj realnosti, stvarima i pojavama, gdje mu je potrebna samoća i ćutanje da bi došao do spoznaje.

"Da li je to filozofija? Mislim da jeste. Ja sam jedan od onih ljudi koji sam zahvalan filozofiji. Filozofija je meni pomogla da se oslobodim nervoze, da imam više smirenosti i jednostavno za mene je filozofija postala jedna velika ljubav. Ja sam svakodnevno u tim razmišljanjima i bez tih razmišljanja ne mogu, kao ni bez pisanja", rekao je Vučinić.

Od rane mladosti inspirisan je grčkom umjetnošću, sa ljubavlju prema kamenu koju je naslijedio (od djeda Lazara, koji je bio klesar, umjetnik, pravio reljefe i poklonio ih manastiru Tvrdoš 1929. godine, kada je bio glavni majstor na obnovi manastira), pa uz to i opčinjen grčko-rimskim mozaicima na Kipru, počeo se baviti izradom mozaika od prirodnog kamena.

"I danas izrađujem mozaike sa starogrčkom, helenskom tematikom. Kada sam prvi put upoznao Staru Grčku, njena čarnost me oduševila i ja sam se zaljubio u nju. Stara Grčka je za mene ljubav i to je vječna ideja spoznaja i puteva do spoznaja. Spoznaja je uslov života, i kao takva je smisao i prostor našeg postojanja. Aristotel je započeo svoju viziju sa jednom mišlju, iz koje se stvorilo četrnaest knjiga o Biću, o ona glasi: 'Svi ljudi po prirodi teže saznanju. Ljudska priroda sama po sebi, razvija se u cjelinu svoga Bića, a cjelina je ova stvarnost, kao smisao i prostor spoznaje postojanja'", kazao je Vučinić.

O knjizi "Prsten boga vjetrova Eola" Vućinić kaže da je to jedna velika ontološka zagonetka i da je najbolje da svaki čovjek dođe do određenih spoznaja, a ne da mu autor kaže da je to tako.

Vućinić piše i poeziju za koju kaže da je vezana za staru Heladu.

"To znači da filozofskim razmišljanjem dođem do jedne harmonije kao što su radili pretsokratovci od Ksenofana pa sve do Sokrata. Poezija je za jednog filozofa veoma važna jer se moramo sjetiti da je duhovnost počela od Orfeja. Orfej je svojom muzikom i poezijom opčinio ne samo životinje, već i sva druga živa biža. To su važne stvari i nevidljive spone koje jedna drugu nadovezuju i nadograđuju i jedna bez druge ne mogu jer su jedna cjelina", jasan je Vućinić.

Na promociji knjige govorio je helenista i putopisac Slobodan Stajić iz Sarajeva, a putem video linka obratio se prof.dr Velimir Abramović iz Beograda.

Moderator je bio Elis Bektaš, a muzička pratnja na klaviru Marko i Lara Vučinić, Fridberg Njemačka.