Kolo srpskih sestara 120 godina.jpg

Svečanom akademijom „Diptih o milosrđu“ na platou Muzeja Hercegovine u Trebinju obilježeno je sjećanje na aktivnosti Kola srpskih sestara u Hercegovini tokom devedesetih godina 20. vijeka, a povodom 120 godina od osnivanja ovog udruženja.

Inicijator nastanka ovog ženskog, patriotskog, dobrotvornog i kulturno-prosvjetiteljskog udruženja bila je slikarka Nadežda Petrović. Naziv udruženju dao je Branislav Nušić. Kolo je osnovano u avgustu 1903. godine i svojim aktivnostima nastavilo je da pomaže potrebama u Srbiji i dijaspori kroz cijeli 20. vijek kao i ratom pogođenoj Hercegovini tokom devedesetih godina 20. vijeka.

Vladika diseldorfski i njemački Grigorije govorio je o sjećanjima na aktivnosti Kola srpskih sestara u Hercegovini, saradnji koju je Kolo imalo sa vladikom Atanasijem i Eparhijom zahumsko-hercegovačkom i primorskom.

"Ova tema je velika i široka, a osvrnuo sam se na jednu tačku na kojoj stoji sva ta priča, a to je milosrđe. Imate riječ koja je nastala kao složenica, spajanjem dvije riječi milost i srce. Ako činimo milost iz srca to je dobro, ali ono što naše srce očekuje uvijek je milost. Kad hoćemo da uspostavimo odnos sa drugim ljudima onda to mora da bude milosrđe, moramo biti milosrdni. To je ono što nas je Gospod Isus Hristos učio: Kad Bog neće da budemo milosrdni prema njemu, šta će njemu naše milosrđe, jer on hoće da budemo milosrdni jedni prema drugima, prema drugom čovjeku i zato kaže 'kad god učiniste jednom od ovih malih mojih, meni učiniste ili kad god ne učiniste nekom od mojih malih neku milost, meni ne učiniste'. U tome je poenta, jer postoje ljudi koji imaju to milosrđe i koji čine milost drugim ljudima i na takav način srce postaje milostivo, a samim tim izlaze pred Boga opravdaniji", rekao je vladika Grigorije.

Prema riječima vladike Grigorija, Kolop srpskih sestara je značajno i nastalo je oslobađanjem nakon turskog ropstva, navodeći da je zanimljivo kada istovremeno imamo napor muškaraca i žena, koji se odlikuje nečim drugačijim od onoga što rade muškarci.

"Muškarci ratuju, bore, a žene uvijek čine milosrđe. Ispočetka nam se čini da su žene u drugom ešalonu ili iza muškaraca koji ratuju, ali se na kraju ispostavi da su uvijek ispred i da je to mnogo važnije od onog što rade muškarci. U tom smislu je zanimljiva i važna ta institucija koja je nastala i još postoji. Ona postoji uvijek u kritičnim vremenima i tamo gdje smo na neki način ugroženi, a naročito to postoji u dijaspori", objasnio je vladika Grigorije.

Senka Durutović, predsjedavajuća Sabora Kola srpskih sestara, naglasila je da se devedesetih godina obnovilo Kolo srpskih sestara, kada su krenule sa neponovljivim vitezom vladikom Atanasijom koji je bio teolog, književnik, pisac, gorostas među ljudima.

"Imala sam čast, privilegiju i sreću da budem sa njim blizak saradnik. On me je naučio da prelamam preko koljena i uvijek kad sam bila u dilemi sjetila sam se vladike Atanasija i upitala kako bi on postupio. Svaka njegova riječ bila mi je svetinja i svaki srpski domaćin od njega je trebao da uči. I nije ni čudo što se toliko družio sa djecom", objasnila je Durutovićeva.

Jubilej udruženja plemenitih žena je praćen bogatim programom u kojemu su učestovali Ljiljana Blagojević, glumica i prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu, Milutin Jocić, operski pjevač Narodnog pozorišta u Beogradu, uz klavirsku pratnju prof. Jelene Kovačević, a moderator programa je bila Sanja Pešut.

Program je bio praćen izložbom fotografija.

Svečana akademija održala se sa blagoslovom Njegovog preosveštenstva vladike Dimitrija, episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog, na inicijativu đakonice Vedrane Avdalović, a po pokroviteljstvom Grada Trebinja.