Obilježavanje velikog zločina Oluje u Prijedoru: Zločinački poduhvat, htjeli ste da ubijate djecu

U Prijedoru je obilježen Dan sjećanja na Srbe stradale i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji Oluja, a sa centalne ceremonije je poručeno da se radilo o zločinačkom poduhvatu Amerike i hrvatske vojske kao i da se htjeli da ubijaju srpsku djecu u pomenutoj akciji.

Obilježavanju dana sjećanja prisustvovali su Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, predsjednici Republike Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, premijer Srpske Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i drugi zvaničnici Srpske i Srbije.

Vučić: Hteli ste da ubijate decu

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da smo posljednjih dana svjedoci licemjerja i dvostrukih standarda velikih sila prema Srbima.

"Nikada neće reći da je Oluja bila najveći egzodus na tlu Evrope, zločin etničkog čisćenja", rekao je Vučić.

Podsjetio je da su na Petrovačkoj cesti poginula djeca.

"28 godina razmišljam kako je moguće da greškom gađate decu i starce, greške nije bilo, hteli ste da ubijete i decu i deke i bake", rekao je Vućić.

Vučić je rekao je da Srbi ne treba da se stide što su danas u Prijedoru.

"Da li treba da se stidimo što smo u Prijedoru, on je bio prva najtužnija stanica kolone koja je bežala od stradanja, a svi za zločine treba da odgovaraju", dodao je Vučić.

Vučić je poručio da će Srbija uvijek biti uz narod Republike Srpske.

"Uvek ćemo biti uz naš narod i kada je teško, kada vam uvode sankcije, Srbija će uvijek biti uz Republiku Srpsku", rekao je Vučić.

Dodik: Zločinački poduhvat SAD i hrvatske vojske

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da Oluja bio zločinački udruženi poduhvat SAD zajedno sa hrvatskom vojskom sa namjerom da etnički očiste taj prostor.

"Deveti put zajedno obilježavamo stradanje Srba u Oluji, a u Prijedoru smo, jer je to grad stradalnik gdje treba da se prisjetimo svih stradalnika, nebranjenog srpskog naroda", rekao je Dodik.

Dodik je podsjetio da je Hrvatska vojska angažovala 200.000 vojnika u Oluji što znači da je na svakog starca, dijete, bio angažovan i jedan vojnik.

On je istakao da nikada neće oprostiti i da neće dozvoliti neko omalovažava srpski narod.

Dodik je istakao da Amerika od prvog dana ruši prava Republike Srpske i Dejtonski sporazum i da to nikad nije prestala.

Jovana Đaković: Iz Knina sam istrgnuta olujnim vjetrom

Jovana Đaković iz Vrbnika kod Knina je kao osmogodišnja djevojčica preživjela kolonu i pogrom Oluja i sada kao odrasla žena i majka zna da kaže da je znala i tada da sve ono nije bilo igra i da nije bilo dobro i bezazleno, jer od dobra niko ne bježi.

Ona je rekla da je 1987. godine rođena u Kninu u porodici Damjanić, živjela srećno djetinjstvo, okružena rođacima, komšijama i prijateljskim licima, ne znajući da postoje loši ljudi.

"Iz Knina sam istrgnuta olujnim vjetrom 4. avgusta 1995. godine. Iščupana iz svog igrališta, sa svoje ponike, od svojih lutaka i drugara. Sa osam godina je cijeli moj mali svemir prestao da postoji, zamijenjen je strahom, tvrđavom koja gori, pitanjem 'gdje je tata' i sivilom", navela je Jovana.

Patrijarh Porfirije: Bol nema ni veru ni naciju

Za sve stradale Srbe u Oluji parastos u Prijedoru je služio Patrijarh Porfirije.

"Niko nema eksluzivno pravo na sećanje i bol, bol nema ni naciju ni veru, bol srpske majke i srpskog čoveka je bol majke i čovjeka, danas smo se sabrali da se molimo za svoje postradale, a moleći se za svoju nevino postradalu braću i sestre znamo i za bol hrvatskog i bošnjačkog naroda", rekao je patrijarh srpski Porfirije.

U Oluji protjerano 220.000 Srba

Prema podacima Veritasa, tokom Oluje protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine Oluju okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sva obilježja genocida.

Pogrom Srba u Oluji počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.