Krajem juna ove godine je donesena deklaracija o granicama srpske književnosti u Tršiću. Deklaracija je bila interkatedarska, a na nju su odmah reagovale i Matica hrvatska kao i Hrvatska akademija nauke i umjetnosti.
Nedugo poslije donošenja deklaracije su stigle oštre osude i kritike iz te zemlje. Tako je hrvatski ministar kulture Nina Obuljen Koržinek dala izjavu u kojoj ističe da će njen komentar zauvijek biti isti: "zato što se Srbija bavi mitovima i prisvajanjem tuđih kulturnih vrijednosti, zato je tu gdje jeste".
Koržinek je na sve to dodala kako je Hrvatska država koja se u "ratu izborila za svoju nezavisnost i slobodu", da je hrvatski jezik priznat, kao i to kako se Hrvatska ne bavi besmislenim prisvajanjima.
Ubrzo nakon toga se oglasilo i hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova ističući da upućuju najoštriju protesnu notu Srbiji zbog prisvajanja kulturne baštine.
"Republika Hrvatska neprihvatljivim drži sadržaj Deklaracije pod nazivom Granice srpske književnosti koja je usvojena na Četvrtoj interkatedraskoj srbističkoj konferenciji, a u kojoj se ponovo neargumentovano prisvajaju dijelovi hrvatske nacionalne kulturne baštine", stoji u objavi hrvatskog ministarstva.
Dubrovačka književnost je srpska
Kako hrvatski istoričar i teolog Goran Šarić kaže za B92.net, dubrovačka književnost je nesumnjivo srpska, a hrvatska je samo ako su hrvatski i srpski jezik isti.
Šarić je citirao i bečkog profesora i akademika, Dubrovčanina Milana Rešetara.
"Još uvijek tvrdim, kao što sam tvrdio prije 50 godina, da se u Dubrovniku nije nikada govorilo, ni u njemu cijelom ni u jednom njegovu dijelu, dalmatinskim čakavsko-ikavskim govorom, nego uvijek samo hercegovačkim štokavsko-jekavskim. Iz te objektivne konstatacije ne izvodim nikakve dalje zaključke, jer su meni Srbi i Hrvati jedan narod pod dva imena, pa ja zato neću nikako reći da se u Dubrovniku nije govorilo hrvatski nego srpski, ali u kome su Srbi i Hrvati dva naroda, taj će morati priznati da je Dubrovnik po jeziku bio uvijek srpski", naveo je Šarić za B92, citirajući Rešetara.
Šarić je istakao da su sami Dubrovčani pisali pjesme i knjige o kosovskom zavjetu, a najugledniji Dubrovčani 19. vijeka, Medo Pucić i Anton Fabris su utvrdili da je čitava dubrovačka književnost nadahnuta kosovskim zavjetom.
" ‘Srbi svojataju, prisvajaju Dubrovnik’ je hrvatska mantra", dodao je on.
Svjedoci smo posljedica ratova koji su se dešavali na ovim prostorima. Često u Hrvatskoj možemo čuti kako Srbi nešto prisvajaju.
"Činjenica je da je Dubrovnik imao romanski karakter, i da su najstarije dubrovačke porodice romanske, ali da su ti originalni stanovnici negdje morali da nađu radnu snagu, a gdje će, nego u zaleđu Crne Gore i Hercegovine", kaže Goran Šarić za B92.
Šarić zaključuje da se Dubrovnik vijekovima punio stanovništvom iz zaleđa.
"To zaleđe je i danas srpsko, i onda je tek bilo. Prema tome, neosporno je da je dobar dio stanovnika Dubrovnika kroz vijekove imao inicijalno srpsko porijeklo", naveo je on.
Šta Vi mislite o ovome?