Nedavno sam naišla na članak koji govori o tome da je mlijeko možda i bolji način hidratacije od vode. Da li je moguće da je to istina? Kao mama četvorogodišnje djevojčice često se surećem sa različitim komentarima o benefitima, ali i štetnim uticajima koje mlijeko ima na naš organizam.
Dr Katarina Bajec je priskočila u pomoć i pojasnila je da li je mlijeko zapravo zdravo.
Nekada je mlijeko važilo za magični napitak koji nismo smjeli da preskočimo, inače bi nam zubi ispadali, a kosti pucale, zato se dr Bajec osvrnula baš na to.
„Prije dvadesetak godina, takozvani ‘brkovi od mlijeka’ bili su sastavni dio svih reklama, a mlijeko se smatralo namirnicom koja je bila preduslov zdravlja. Posljednjih godina stvari su se promijenile, a debate o uticaju mlijeka na zdravlje ne prestaju. Da li je mlijeko heroj ili negativac u priči o zdravlju? Mišljenja naučne zajednice o ovom pitanju prilično su podijeljena. Naučnici iz Harvard škole javnog zdravlja saglasni su da mlijeko i mliječni proizvodi nisu neophodan sastojak zdrave ishrane, ali se slažu i da jesu najjednostavniji način da se unesu dovoljne količine kalcijuma, vitamina D i proteina, neophodnih za zdravlje kostiju, mišića i kardiovaskularnog sistema“, kaže dr Bajec.
Ona navodi da je jedno sigurno, a to je da konzumacija kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda ima prednosti kada je riječ o zdravlju i jedino pitanje koje se postavlja je – da li pozitivni uticaji prevazilaze potencijalne negativne efekte njihove konzumacije.
Koji su to pozitivni efekati konzumacije kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda?
Mlijeko sadrži 18 od 22 esencijalna nutrijenta, što ga čini jednostavnim i efikasnim putem unosa neophodnih vitamina i minerala. Odličan je izvor kalcijuma, esencijalnog minerala, koje naše tijelo ne sintetiše, te ga moramo unijeti putem hrane ili suplemenata. Kalcijum je neophodan za zdrave i jake kosti i zube. Takođe, on učestvuje u procesima koagulacije krvi, nervne signalizacije i pokreta mišića.
U zavisnosti od vrste i sadržaja masti, jedna šolja kravljeg mlijeka sadrži između 250 i 350 mg kalcijuma, a prosječne dnevne potrebe kalcijuma za odraslu, zdravu osobu iznose između 1.000 i 1.200 mg, što mlijeko i mliječne proizvode čini jednostavnim načinom unosa dovoljnih količina kalcijuma.
Ipak, da li je to dovoljno kako bismo održali dovoljno visok nivo vitamina u krvi?
Doktorka Bajec naglašava da nije samo kalcijum ono što naše kosti čini jakim i zdravim.
„Danas znamo da u tom procesu učestvuju i vitamin D, ali i vitamin K2, a mlijeko je dobar izvor i ovih vitamina. Mnoge vrste mlijeka i mliječnih proizvoda se i dodatno obogaćuju vitaminom D. Mlijeko je takođe i dobar izvor proteina. Našem tijelu su proteini i esencijalne aminokiseline neophodni za izgradnju i reparaciju ćelija. U mlijeku se nalazi svih 9 esencijalnih aminokiselina, koje su našem tijelu neophodne, a koje telo ne može samo da proizvede“, kaže ona.
A da li je na kraju djeci neophodno mlijeko, i da li će, ukoliko ga ne uzimaju, imati zdrave zube i kosti?
„Za djecu u razvoju, mlijeko se smatra jednim od osnovnih napitaka, jer sadrži mnoštvo hranljivih materija. Ipak, i pored svih ovih benefita mlijeka, neka istraživanja upućuju na moguće negativne efekte njegove konzumacije, i upozoravaju da sa količinama ne treba preterivati.“
Šta je loše u mlijeku?
Doktorka Bajec navodi sljedeće elemente:
Određen broj studija doveo je konzumaciju mlijeka u vezu sa povećanim rizikom od nastanka karcinoma prostate i endometrijuma, s jedne strane zbog upotrebe sintetičkih hormona rasta, koji se često daju kravama, a sa druge strane zbog prisustva masti u mlijeku i potencijalno veće proizvodnje estrogenih hormona.
Takođe, kravama koje su podložne infekcijama, daju se veće količine antibiotika, pa je jedna od briga, i uticaj mlijeka krava tretiranih na ovaj način, na povećanu rezistenciju na antibiotike kod ljudi. Za sada, ova veza nije čvrsto dokazana.
Prekomjerna konzumacija mlijeka dovodi se i u vezu sa povećanim rizikom za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Punomasna mlijeka sadrže zasićene masti, koje su jedan od faktora rizika za nastanak aterosklerotskih promjena na krvnim sudovima.
Američka asocijacija za srce (American Heart Association), zbog toga, preporučuje konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda sa manjim sadržajem masti.
Dr Bajec kaže da neka istraživanja sugerišu da možda konzumacija čak i punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda ne predstavlja toliku prijetnju po zdravlje našeg srca i da se izvještaj predstavljen na Kongresu Evropskog kardiološkog društva 2018. godine bavio analizom 20 studija, koje su obuhvatile oko 25.000 ljudi. Nije pronađena značajna povezanost između konzumiranja većine mliječnih proizvoda i kardiovaskularnih bolesti. Kada je mlijeko u pitanju, pronađena je veza između punomasnog mlijeka i većeg rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti, samo kada su količine mlijeka bile veće od 1 litre dnevno.
Šta je onda zaključak?
„Ukoliko posmatramo sveukupne zdravstvene prednosti, moglo bi se reći da mlijeko i mliječni proizvodi nisu ni heroj, ali nisu ni negativac u cjelokupnoj priči. Mlijeko i mliječni proizvodi nisu neophodan sastojak ishrane, ali zato balansirana ishrana, sa dovoljnim unosom voća, povrća, izvora vlakana i proteina jeste nešto što je neophodno“, kaže doktorka Bajec.
Šta se dešava ako ne pijemo mleko?
Onaj ko se odluči da mlijeko i mliječne proizvode ne konzumira, kao i oni koji imaju verifikovanu intoleranciju na laktozu, moraju da vode računa o tome da esencijalne minerale i vitamine, a posebno kalcijum, unesu kroz druge izvore hrane ili adekvatnu suplementaciju.
Oni koji se odluče da u ishrani, ipak, zadrže kravlje mlijeko i mliječne proizvode, treba da obrate pažnju na sadržaj masti. Preporuka je da odrasli koriste varijante sa manjim sadržajem masti, jer bez obzira da li je riječ o punomasnom ili obranom mlijeku, sadržaj ostalih vitamina i minerala je isti, samo je razlika u količini zasićenih masti, čiju konzumaciju svakako treba
ograničiti.
Organsko mlijeko – da ili ne
„Takođe, prednost treba dati organskom mlijeku, kao i mlijeku dobijenom od krava koje nisu tretirane hormonom rasta ili antibioticima. Na taj način se rizik od pojedinih oboljenja koja se dovode u vezu sa mlijekom značajno smanjuje“, kaže doktorka Bajec.
Ona navodi za kraj još jedan interesantan podatak.
„Mlijeko krava koje se hrane samo travom dovodi se u vezu sa većim sadržajem omega 3 masnih kiselina, neophodnih za zdravlje mozga, očiju i srca, a pospješuju i zdravlje imunog i digestivnog sistema.“
Šta Vi mislite o ovome?