Svečana akademija u čast Jovana Dučića, centralni program manifestacije „Dučićev dan“, ove godine posvećena laureatu Dučićeve nagrade - Rajku Petrovu Nogu održana je večeras u trebinjskom Kulturnom centru, uz bogat kulturno-umjetnički program.
Podsjetivši da je "Dučićev dan" manifestacija na kojoj se vraćamo svim ranijim dobitnicima Dučićeve nagrade, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić istakao je da kroz njihovo djelo, najpotpunije, a i na sasvim drugi način progovara Dučić.
„Večerašnja akademija posvećena je poeziji Rajka Petrova Noga, velikog pjesnika, velikog Dučićevca i velikog Hercegovca, koji nas je napustio podkraj prošle godine. Večeras vraćamo i jedan dug. Dug čovjeku koji nikad u svom životu, kad je Trebinje u pitanju, nije rekao: „neću i ne mogu.“ Za Rajka Petrova Noga, Hercegovina je bila kolijevka puna blagorodnog sjemena i zemaljskog praha. Bila je njegovo vječno utočište, nešto što je više od doma i kuće, nešto što je krupnije od biografije i adrese, nešto što se pruža koliko i život traje i dalje od vječnog smiraja. Posebno, on i Trebinje bili su u višestrukom srodstvu. U srodstvu po rodnom tlu, predanju i jeziku, a uz to, decenijama smo dijelili tvrdu namjeru i dubok zanos da, na neki način, koliko se može i ne može, Dučiću vratimo bar nešto od onog što mu je nepravedno oduzeto. Zato, po Dučićev zemni prah, Rajka je i Trebinje uputilo preko okeana. Poslala ga je kao čovjeka od imena, čovjeka koji poznaje hercegovački običaj i hercegovačku mjeru, kao čovjeka koji „tvori i zbori“ našim jezikom, koji zna da misli na naš način i za koga je Dučić, odavno i onda kad to nije bilo politički oportuno, bio „najistaknutija i najšumnija zastava na kuli, srpske poezije“. I sad odjekuju njegove trijumfalističke riječi sa ponosom izgovorene, sa ove pozornice, narodu Hercegovine, té 2000-te godine, u noći kad je „astralni nomad“ po zavjetnoj želji tek stigao u Hercegovačku Gračanicu, citiram „da se Crkvina simbolički projavila kao novi vrh u našoj pjesničkoj geografiji i priključila svetim mjestima Lovćenu i Stražilovu“, istakao je gradonačelnik Ćurić.
On je dodao da je i svih narednih godina, do poslednjeg svoga daha, Rajko Petrov Nogo, ostao s nama i učinio sve da se ni za trenutak ne prituli onaj duhovni žižak koji od tada svijetli sa Crkvine ponad Trebinja, ali i iz svih Dučićevih djela i svega onoga što u Dukinom Trebinju duhovno i kulturno traje.
„Zbog te specifične vezanosti za Dučića i Trebinje, Trebinjci su ga smatrali svojim sugrađaninom ili svima nama dragocjenom „svojtom“, koja je uvijek tu kad treba „da se dâ ruke“, da se „voda nosi“na Dučićevim večerima poezije, kako reče jednom prilikom. Rajko Petrov Nogo, dobitnik je najvećeg društvenog priznanja, „Povelje grada“, koju Trebinje dodjeljuje istaknutim pojedincima i organizacijama, onima koji su ga, na neki način zadužili.Rajko Petrov Nogo je zadužio Trebinje, a sve nas, svoj narod, svojim velikim djelom, koje će trajati dok nas i našeg jezika bude“, rekao je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.
Govoreći o poeziji Rajka Petrova Noga, pjesnik Đorđo Sladoje naglasio je da je Nogo bio jedan od najznačajnijih srpskih pjesnika, čije najbolje pjesme zaslužuju mjesto u svekolikoj antologiji srpske poezije, koja je još za njegovog života postala dio narodne duhovne svojine.
"Nogo je u suštini pjesnik zavičaja shvaćenog na način Isidore Sekulić koja kaže da je zavičaj tamo gdje vas poznaju do najsitnijih pojedinosti i znaju vaše skrivene želje, pa čak i to šta vas boli", rekao je Sladoje.
On je dodao da je smrt roditelja i gašenje doma trajno i duboko obilježilo život i poeziju Rajka Petrova Noga.
"Ispostaviće se da je upravo sonet kalup Nogove osjećajnosti i srećom pronađeni sakupljač njegovog rasutog životnog tereta, ali i čovjekolikog haosa koji je zavladao svijetom", rekao je između ostalog Sladoje.
Rukovodilac Odjeenja za književnost i umjetnost u Institutu za književnost i umjetnost u Beogradu Svetlana Šeatović rekla je da ovogodišnji naučni skup o Lazi Kostiću potvrđuje da je Trebinje grad poezije, mali, ali znameniti srpski grad, koji pod sijenkom Jovana Dučića i njegove velike pjesničke i diplomatske intelektualne figure čuva zalog umjetnosti na najbolji mogući način.
U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su: Hor "Tribunia" iz Trebinja, braća Teofilovići - vokalni duet iz Beograda, Vjera Mujović i Ivan Tomić, glumci Narodnog pozorišta iz Beograda, Marko Kalajanović - solista opere Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Nevena Živković - pijanista Narodnog pozorišta iz Beograda i Isidora Milivojević, kantautor iz Kotora.
Ovogodišnja manifestacija „Dučićev dan“ završava se sutra, kada će u Muzeju Hercegovine sa početkom u 19 časova biti održana revija narodnih nošnji iz fundusa GKUD "Alat - Svislajon", uz stručnu pratnju etnologa.
Pokrovitelj manifestacije "Dučićev dan" je grad Trebinje.
Šta Vi mislite o ovome?