U Crnoj Gori će se u nedjelju, 19. marta, održati predsjednički izbori na kojima će 542.154 građanina ove zemlje birati novog predsjednika. Kako sada stvari stoje, od sedam kandidata nijedan neće osvojiti 50 odsto podrške birača, pa je izvjesno da će biti održan drugi krug izbora.
Lider DPS-a i dugogodišnji predsjednik/premijer Crne Gore Milo Đukanović ima najviše šansi u prvom krugu, ali mu to nije dovoljno da pobijedi već u nedjelju veče. Najozbiljniji protivkandidat mu je jedan od lidera Pokreta "Evropa sad" Jakov Milatović. Njih dvojica će se, pokazuju posljednje ankete, naći u drugom krugu izbora.
Kandidat DF-a Andrija Mandić ponovo je, nakon 15 godina, ušao u trku za predsjednika Crne Gore, ali, ako je vjerovati prognozama, nema šanse da uđe u drugi krug. Ovoga puta mu je to mjesto preuzeo Milatović - obrazovan, sposoban, razborit, mlad i iskusan čovjek, lider političkog pokreta koji je sa njim na čelu odnio ubjedljivu pobjedu na nedavnim podgoričkim izborima i koji je nakon toga viđen kao novi gradonačelnik glavnog grada Crne Gore.
Milatović ima i još jednu veliku prednost - izašao je među političare koji su na političkoj sceni Crne Gore već decenijama unazad i koji su poprilično dosadili svojim pričama, obećanjima i preobražaju koji osmišljavaju marketinške agencije i koji traje tačno onoliko koliko i izborna kampanja. Zato je Milatović sve popularniji među opozicionim glasačkim tijelom.
Ne smije se zaboraviti i da je Milatović bio jedan od ministara u vladi Zdravka Krivokapića, koji je zajedno sa Milojkom Spajićem - drugim liderom Pokreta "Evropa sad", sproveo istoimeni program koji je obezbijedio znatno veće plate i penzije u Crnoj Gori, tako da je najniža plata sa 250 evra povećana na 450 evra. Program je omogućio opšti rast neto zarada za sve zaposlene, pri čemu su najviši rast od čak 80 odsto ostvariti zaposleni koji su do tada primali minimalnu zaradu od 250 evra. Autori su seta mjera koje su obuhvatile smanjenje poreskog opterećenja na rad, sa tadašnjih 39 na 20,4 odsto. Uveli su i progresivno oporezivanje kojim se po većoj stopi oporezuju oni koji više i zarađuju.
Milatovićeva prednost je i što će ga glasači DF-a (preko 90 odsto) i DEMOKRATA (100 odsto) podržati u drugom krugu izbora, dok se to ne može reći za Andriću Mandića, koga glasači Pokreta "Evropa sad" i DEMOKRATA ne bi podržali u omjeru većem od 50 odsto što je nedovoljno za pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Ipak, treba imati na umu i da se Milo Đukanović ne bi kandidovao da nema kolike-tolike šanse za pobjedom u drugom krugu izbora, jer sigurno nije od onih koji bi svoju političku karijeru svjesno završili porazom na izborima. Zato treba biti poprilično rezervisan u pogledu konačnog pobjednika izbora.
Jedno je sigurno - građani Crne Gore željni su promjena, samo je pitanje hoće li tu svoju želju znati da iskažu u prvom krugu izbora, jer od toga ko će biti protivkandidat Milu Đakoviću - imaće najveći uticaj na drugi krug izbora i konačnog pobjednika. Ankete pokazuju da ukoliko bi to bio Jakov Milatović - Đukanović će nakon drugog kruga u političku penziju. Ali, ako bi to ipak bio Andrija Mandić, još pet godina na čelu Crne Gore bio bi aktuelni predsjednik i lider sada opozicionog DPS-a.
Sve je do glasača koji će u nedjelju odlučiti koga žele na čelu države.
Đukanović je na posljednjim izborima 2018. godine pobijedio kandidata koga je podržala tadašnja opozicija Mladena Bojanića i to u prvom krugu, sa osvojenih 53,9 odsto glasova. U ovu predsjedničku trku on međutim ulazi s pozicije šefa države i lidera opozicione DPS-a, koja je izgubila vlast na izborima 2020. godine.
Šta Vi mislite o ovome?