gradovi poplave.jpg

Stranica Climate Central pravi mape koje pokazuju koji dijelovi svijeta bi mogli da se nađu u opasnosti zbog porasta nivoa mora na osnovu pouzdanih podataka o klimatskim promjenama. Dok se zagađenje ne smanjuje, planeta postaje sve toplija, a polarne ledene sante se tope – već 2030. bi svijet mogao da izgleda mnogo drugačije.

Naravno, postoji mnogo varijabli u igri i mnogo toga može da se promijeni do 2030. Mogli bismo da izgradimo odbranu od poplava, prilagodimo gradove i, u idealnom slučaju, vlasti bi konačno mogle da preduzmu ozbiljne mjere kako bi zaustavile klimatsku krizu, navodi Time Out. Ali ako se ništa od toga ne dogodi, neki od gradova bi se mogli naći u potpunosti (ili velikim dijelom) pod vodom za manje od jedne decenije.

Majami, SAD

Nivo mora u Majamiju raste uznemirujućom brzinom i ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Majami će morati da preduzme i konkretnije korake kako bi se spasao od „potonuća“: moraće da ojača svoju bazu i podigne određene strukture iznad nivoa vode, prenosu Pun kufer.

Bangkok, Tajland

Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra – brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu gradova koji će doživjeti velike posljedice globalnog zagrijavanja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.

Amsterdam, Holandija

Holandski stručnjaci za pitanja prevencija poplava su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže dalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome prisiljeni su pomno pratiti i nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.

Basra, Irak

Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat el-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašan arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.

Džordžtaun, Gvajana

Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti zbog posljedica globalnog zagrijevanja, Karibi se nalaze na vrhu popisu. Najviše se govori o glavnom gradu Gvajane koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Džordžtaun se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držali dalje od goleme štete.

Ho Ši Min, Vijetnam

Poplave i tropske oluje prijete delu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga, a naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.

Kolkata, Indija

Glavnom gradu indijske države prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.

Nju Orleans, SAD

Nju Orleans, zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom, tone jednom od najbržih stopa na svijetu. Nasina studija iz 2016. godine otkrila je da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti izvan nivoa mora, stotinak godina kasnije pet posto je bilo potopljeno, dok je taj broj danas narastao na 50 posto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.

Venecija, Italija

Predivna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 posto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine, a štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalska erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad načinio nekoliko važnih koraka – uključujući i projekat podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.