Otvorena izložba radova "Askurđela i njeni darovi" Jelene Glogovac Savić

U Muzeju Hercegovine je u okviru ciklusa "Hercegovački slikari" otvorena izložba radova "Askurđela i njeni darovi" Jelene Glogovac Savić.

Izložba, koja je deseta samostalna izložba ove Hercegovke, nastala je kao rezultat traženja veze sa prirodom i nasljeđem žene u podneblju u kojem živimo.

Uzimajući motiv Hercegovine kao kolorističku predstavu živog i plodnog i motiv žene kao vodilje kroz sve vijekove, Jelena Glogovac Savić u svojih 20 slikarskih radova simbolički ukorjenjuje ženske likove iz prošlosti i predanja u vanvremensko postojanje.

Prema riječima Jelene Glogovac Savić, žena Askurđela je naša pramajka i ona je ostavila tradiciju, vjeru, sujevjerje, običaje i fine momente da se žene nazivaju ženom

"Naša divna Hercegovina se provlači kroz sve ove slike jednog divnog pejzaža. Ja sam po prirodi optimista i dnevni život nije onaj koji mi živimo. Naš unutrašnji život je mnogo bitan i uglavnom je onakav kakav ga sebi napravimo. Zadovoljstvo i promišljanje o životu i samo o finim i srećnim stvarima jesu nosioci ove izložbe. U svakom danu svako od nas ima teških trenutaka i proživi ih, ali idemo i živimo dalje. Ova izložba je u stvari oda životu", rekla je Savić-Glogovac.

Slike akril na platnu su malo veće od formata na koje smo navikli kod ove slikarke (1,20x1,00 ili 1,00x1,80). Osim modernog slikarstva koji je po svom opisu ekspresionizam, Jelena Savić Glogovac dosta dugo se bavi tradicionalnim ikonopisom.

"To je jedan dualizam koji se nalazi u meni, ikonopis je nešto što ima drugačiji izbor, ali isto tako toplu i lijepu energiju. On se radi dosta mirno i polako, a treba vremena. Ovo slikarstvo je ekspresivno i slika može da izađe u dahu za nekoliko sati, a nekad neke slike ostanu okrenute zidu danima dok im se ne riješi sudbina", jasna je Savić-Glogovac.

Predgovor za katalog dala je kustosTamara Rajković istoričar umjetnosti koja je napisala da je u ovom ciklusu izrazit osjećaj topline, spokojstva, što je naročito postignuto kolorističkim bogatstvom i ljepotom.

"U Jeleninim prirodnim scenografijama smještene su vile, boginje, rusalke, rijeke, ždralovi, ovnovi...U središtu je žena. To je slikarstvo simbolizma u kome staro i novo dolaze na istu tačku. Ujedno je i slikarstvo zvuka, jer preovladavaju muzički simboli (zvona, dvojnice, gusle....) čije melodije gotovo da možemo čuti, a koje nam prenose čovjekovo drevno iskustvo sadržano i skriveno u mitovima", istakla je Rajković.