Ljekar.jpg

Temperatura koja nikako ne spada, bolovi u cijelom tijelu, osjećaj kao da je brzi voz prešao preko vas… Mnogi se u ovo vrijeme osjećaju baš tako. I kako onda pomoći sebi u sezoni gripa, kako se sačuvati, kako ojačati organizam, da li piti suplemente, treba li skidati temperaturu?

Doktork Snežana Rsovac, pulmolog sa Univerzitetske dječje klinike u Tiršovoj, za portal Nova.rs priča kad i kako zapravo treba skidati povišenu tjelesnu temperaturu.

„Generalna preporuka jeste da se temperatura ne skida do 38,5, ali ako je dijete imalo febrilne konvulzije i sa nižom temperaturom, treba je skidati. To treba raditi rashlađivanjem tijela u kombinaciji sa antipireticima, s tim što je uvijek najbolje konsultovati se s ljekarom.“

Što se tiče preventive i očuvanja imuniteta, doktor izdvaja ono najvažnije što nikako ne treba da smetnemo sa uma.

„To su higijena, pranje ruku, provjetravanje prostorija, boravak na svježem vazduhu, raznovrsna ishrana (sezonski povrće i voće sezonsko, meso).“

A kad su suplementi u pitanju – pažljivo.

„Suplemente treba da uzimaju samo oni koji imaju nedostatak, a zna se koje su to kategorije – novorođenčad treba da uzimaju vitamin D i A, djeca sklona virusnim infekcijama cink, odrasli vitamin C i D, koji pritom može da se izmjeri. Nisam pristalica suplementacije koja nije kontrolisana“, kaže dr Rsovac.

Među onima koji zakače grip dosta je, nažalost, onih koji ne odu na vrijeme ljekaru sve misleći da će simptomi proći i da će za dan, dva biti bolje. A stanje se onda zakomplikuje i problem stigne eventualno i do pluća. Otuda pitanje treba li zapravo na prvi znak gripa ići u dom zdravlja.

„Što se tiče virusa gripa ili bilo kog drugog respiratornog virusa, koji bude najčešće praćen temperaturom, mi tolerišemo prisustvo te povišene temperature dva dana. Treći dan, ako bude visoka, to je znak da treba da se javite ljekaru. Dakle, ne treba na prvi znak temperature ići doktoru, već treba piti paracetamol, a temperaturu spuštati tek kad pređe 38 stepeni. Sačekajte jedan dan, sutradan, pa ako i dalje bude visoka temperatura, treći dan već treba ići ljekaru. Ako četvrti dan bude dobro, onda pratimo pacijenta i sve obično prođe bez antibiotika. Ako temperatura pak traje i četvrti dan, radimo laboratorijske analize u zavisnosti od simptoma, recimo, rendgen pluća, pregled grla, nosa, i onda procjenjujemo da li treba antibiotska terapija ili ne“, kaže doktor Vesna Radulović, specijalista pneumoftiziologije.

Ona objašnjava i koji su simptomi na osnovu kojih znamo sigurno da je u pitanju grip.

„Pacijenti obično kažu da ih sve boli, koža, kosa, leđa, gde god pipnu. To je uz visoku temperaturu znak da je grip u pitanju. A kod gripa je najvažnije mirovanje. Mnogi pacijenti griješe – bude im bolje dva, tri dana bez temperature i oni odmah odu na posao. I onda ih presječe i sve se vrati. Pacijenti koji dobiju upalu pluća baš to najčešće kažu – prije desetak dana sam dobio visoku temperaturu, bio sam bolje, počeo sam da radim i evo sad mi je loše, vratila se temperatura, kašljem, malaksao sam… Onda mi nerijetko konstatujemo upalu pluća. Grip jednostavno mora da se odleži, da se miruje minimum nedjelju dana. Organizam mora da se u potpunosti oporavi jer virus nas jako iscrpi. A ako se ne oporavite lijepo, a vratite se na posao, velike su šanse da ćete sa tako načetim imunitetom da se susretnete sa drugim virusima i bakterijama i onda bude još gore.“

Ona napominje i da je vrlo važno nikako ne uzimati na svoju ruku antibiotike jer se oni ne daju za viruse već samo da bi se spriječile dodatne bakerijske komplikacije.

„U suprotnom imaćemo ogroman problem da bakterije budu rezistentne na sve antibiotike. Banalne infekcije nećemo imati čime da liječimo.“

Sve virusne infekcije treba da shvatimo ozbiljno jer su potencijalno opasne, kaže dr Dragan Miljković, ljekar opšte medicine.

„Da bismo se sačuvali, najbolje je izbjegavati mjesta gdje su javni skupovi, igraonice, slavlja, velike tržne centre, zatvorene prostore jer se virusi brzo šire. Ni maske ne pomažu mnogo. Djeca koja imaju bronhitise i anemična su, sa astmom su posebno rizična sada. A rizik da se zarazimo u gužvi je skoro 90 odsto. Svi smo mi roviti. Imunitet je mnogima već načet, posebno zbog svega što smo prošl za vrijeme korone.“

Zato doktor napominje da prevencija treba da važi uvijek, ne samo u sozoni gripa.

„Treba se držati higijensko-dijetetskog režima zdravog života – doručak, ručak, večera, zatim osam sati sna, bez iscrpljivanja, redovna fizička aktivnost, malo multivitamina, dosta tečnosti poput kompota, supica, čajeva, ali ne prevrućih da se ne izgori grlo.“

Takođe, dobro je ispirati redovno grlo i nos, kaže dr Miljković.

„To može da se radi fiziološkim rastvorom ili morskom vodom jer se u grlu i nosu talože virusi i bakterije. Uz temperaturu, desi se da stafilokok ili streptokok iz usta napdnu sinuse i grlo, a ako se javi i pneumokok, onda je moguća i upala pluća. Antibiotik se daje prema antibiogramu i uz sve analize, kompletnu krvnu sliku i CRP, daje ih iskuljučivo ljekar.“

Doktor za kraj ističe i kako da prepoznamo razliku između gripa i korone.

„Sve visoke temperature preko 38, 39 stepeni upućuju na sezonski grip. Ali ako vas poslije četvrtog dana lomi temperatura od oko 37,3 i gubi se miris i ukus, vrlo je vjerovatno da je kovid. Onda se radi test, D dimer i druge neophodne analize i ljekar dalje postupa prema rezultatima.“