vavedenje

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i njeni vjernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice. Ovaj praznik označava ulazak (uvedenje) Svete Bogorodice u hram i njeno zavještanje Bogu.

U kalendaru Srpske pravoslavne crkve Vavedenje je upisano crvenim slovom, a inače se smatra jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika.

Kod Srba se ovaj dan još zove i Sveta Prečista. Na ovaj dan, koji se zove i Ženska Bogorodica, svetkuju se rodilje i nerotkinje, a mnogi se na ovaj dan i pričešćuju.
Pošto su Sveti Joakim i Ana, roditelji Bogorodice, bili bez djece, zavjetovali su se da će dijete koje im Bog podari posvetiti njemu na službu.

Kada su dobili kćerku Mariju, i kada je navršila tri godine, sazvali su svu svoju rodbinu i više djevojčica, pripremili dosta svijeća i svečano pošli u Jerusalimski hram.

Naprijed su išle lijepo obučene devojčice sa zapaljenim voštanicima, za njima Joakim i Ana, vodeći za ručice svoju kćer, a za njima ostali pratioci. Okupilo se dosta svijeta da vidi ovu lijepu i čudnovatu povorku.

Kad su se približili crkvi, izašli su im u susret sveštenici, a sam prvosveštenik Zaharije, otac Jovana Krstitelja, izašao je da dočeka djevojčicu Mariju na crkvenim vratima.

vavedenje

Crkva je bila uzdignuta od zemlje i trebalo je preći petnaest stepenika do ulaza. Roditelji su doveli djevojčicu do stepeniša, pustili je, a ona sama, slobodno i uspravno je prešla sve stepenike, ni jednom se ne osvrnuvši na svoje roditelje, već je veselo gledala pravo u crkvu.

Prvosveštenik je uzeo djevojčicu za ruke, uveo je u crkvu i poveo pravo pred oltar, koji se zvao Svetinja nad svetinjama.

I danas u oltar ženska noga ne smije da stupi, a u dio Jerusalimskog hrama, koji se zvao Svetinja nad svetinjama, nije smio ni običan sveštenik da uđe, već samo prvosveštenik i to jednom u godini, kad je prinosio žrtve.

U taj oltar prvosveštenik je uveo djevojčicu Mariju i posvetio je na služenje Bogu. Time je nagoviješteno da će ona postati istinska svetinja nad svetinjama u koju će se smjestiti nesmjestivi Bog.

Tom događaju čudili su se ne samo ljudi, već i božiji anđeli, koji su po predanju nevidljivi učestvovali u pratnji. Roditelji Marijini prinosili su propisne žrtve, te se sa srodnicima vratili kući, a malu Mariju ostavili pri crkvi, i često su je, dok su bili živi, obilazili.

Bogorodica je u hramu ostala do svoje dvanaeste godine.

Praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, praznik njenog uvođenja u hram, veći je od praznika njenog rođenja. U sijenci starozavjetnog Hrama izrastao je cvijet Novog Zavjeta – Djevica Marija.

vavedenje

Vavedenje je i slava srpske svetinje, manastira Hilandar. Iako Grčka pravoslavna crkva slavi Vavedenje po novom kalendaru (21. novembra), na cijeloj Svetoj Gori tradicionalno se i 4. decembra obilježava Dan Bogorodice, a centralnu liturgiju drže srpski sveštenici iz Hilandara.

Bogorodica je po predanju jedina žena kojoj je ikada bilo dozvoljeno da stupi na tlo Svete Gore, tokom svog misionarskog putovanja po povratku iz Svete zemlje. Ona je zbog toga ujedno i zaštitnica cijele Svete Gore, odnosno grčkog poluostrva Atos.

Na slavskim ikonama Vavednja slika se scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharije.

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

Vavedenje Presvete Bogorodice je hramovna slava manastira Zavala.

Tajna praznika: Vavedenje Presvete Bogorodice