Bijela gora pozar.jpg

Petnaestodnevna vatrena stihija u Bijeloj gori i Lastvi u okolini Trebinja ostavila je pustoš i pepeo na ogromnom području. Nemjerljive štete su pričinjene za biljni i životinjski svijet, čija su staništa uništena. Prema prvim procjenama, izgorjelo je oko 1.000 hektara šume.

Pustoš i čađ je sve što je ostalo na zgarištu velikog požara, a 25 godina truda pčelara Boška Pikule nestalo je u vatri koja je za manje od pola sata odnijela 65 pčelinjih društava. Šteta je ogroma, ali Boško se ne predaje. Nada se da će nakon procjene štete i pomoći lokalnih vlasti obnoviti društva i košnice. Pikula procjenjuje da je šteta u pčelinjaku oko 30.000 maraka.

Na području Bijele Gore nalazi se park prirode Orjen - pluća ove regije u kojem su izgorjele šume crnog bora, bukovine i pašnjaci. Štete od najvećeg šumskog požara na ovom području će se sagledavati narednih par godina.

- Iskreno se bojim šta će biti sa režimom voda ispod Bijele gore jer bi moglo doći do prolaznih zamućenja ili promjene u nekim izvorima na području Lastve - ističe tehnički direktor Centar za gazdovanje kršom Drago Petković.

Raskoš i bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta bio je je utočište za zaljubljenike u prirodu, lovce, ali i sve one željne čistog planinskog vazduha. Međutim, mnoge životinje su izgubile stanište.

Nadljudskim naporima vatrogasaca, Helikopterskog servisa Srpske, MUP-a Srbije, svih raspoloživih spasilačkih službi, mještana izbjegnute su ljudske žrtve.

- Radim 17 godina kao vatrogasac i ovako nešto još nisam doživio. Ovo je bilo apokaliptično stanje. Kući nismo išli po 72 sata - priča Bojan Lozo.

Olakšavajuća okolnost je što požar nije svuda bio istog inteziteta, pa su i posljedice negdje manje. Koliko će trebati vremena da se šuma obnovi, teško je procijeniti jer to najviše zavisi od vremenskih prilika. Da bi se obnovio životinjski fond i sloj zemljišta sigurno će biti potrebno i više stotina godina.