Spomenik borcima palim u borbi protiv fašizma 1941-1945, završen je 1953. godine i postavljen u Gradskom parku u Trebinju..
Njegov autor je Nandor Glid, svjetski poznati kipar i nekadašnji rektor beogradskog Univerziteta umjetnosti (1985-1989).
On je bio umjetnik čiji je stvaralački put odredilo, prije svega, njegovo jevrejsko porijeklo, holokaust koji je zadesio Jevreje i ostale narode tokom Drugog svjetskog rata i stradanje njegove porodice u njemačkim logorima.
Ostaće upamćen, prije svega, po spomeniku žrtvama fašizma u Mathauzen-u (Njemačka) iz 1958. godine, spomeniku na Brdu sjećanja (Jerusalim), monumentu žrtvama u Dahau-u (Njemačka) 1968. godina i Šumaricama (Kragujevac).
Međutim, zahvaljujući Trebinjcu Čedu Kaporu Trebinje dobija ovaj spomenik mnogo prije nego što je Glid, pobjeđujući na međunarodnim konkursima, instalirao svoja djela u Mathauzen-u, Dahau-u, Jerusalimu i Šumaricama.
Odmah nakon Drugog svjetskog rata Kapor, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i posljeratni društveno-politički radnik, insistira da Glid radi trebinjski spomenik te ovaj maestralni kipar, preteča savremenog vajarstva, u prvi mah nije prihvatio soc-realistički izraz na kome je Kapor insistirao.
Ipak, umjetnik na kraju pristaje, vjerovatno zbog svojih ličnih osjećaja i odnosa prema fašizmu te miri Kaporov zahtjev i svoj umjetnički stil stvorivši djelo univerzalnog značenja bez soc-realističkih matrica i simbola.
U to vrijeme nije bila praksa da se avangardnim pristupima oblikuje spomenik ovakvog karaktera, ali Glid ipak pravi kompleks, spomenik i kosturnicu, koji spada u spomeničku baštinu izuzetne vrijednosti.
Ogromne skulpture na visokom postamentu su raspoređene harmonično, prikazujući starce, žene, seljake i mladost na skoro naturalistički način, ali uz snažan psihološki izraz kojim dominira umjetnička, a ne ideološka ekspresija.
Na poleđini spomenika je reljefna predstava, koja je rađena sa više slobode i umjetničkog nadahnuća.
Spomenik dominira centralnim trgom u gradskom parku, a danas je komunikacijski otvoren u dva pravca: sjeverno prema glavnoj ulici, i sjeveroistočno prema spomenicima Njegošu i Dučiću.
Šta Vi mislite o ovome?