Kako su se Trebinjci nekada oblačili - Izložba "Vez i zlatovez" otvorena u Muzeju Hercegovine

U Muzeju Hercegovine otvorena je izložba „Vez i zlatovez" iz fundusa ove ustanove, autora Božane Đuzelović, višeg kustosa etnologa.

Direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić naglasila je da je ova izložba značajna za njih jer većina izloženih eksponata nije u stalnoj postavci muzeja zbog nedostatka prostora.

"Ovo je jedinstvena prilika da se veliki broj eksponata po prvi put izloži javnosti. Ono što nedostaje našem oblačenju je originalnost i na ovaj način pokazujemo mogućnost da se neko od nas bavi proizvodnjom ovakvih odjevnih predmeta. U ovoj izložbi pomogli su svi kustosi kao i šnajderka Sanja Šantić i mladi slikar Teofil Okiljević", istakla je Grujićeva.

Muzej dvije godine radi na ovoj izložbi i ideja je bila da se objedini te da se prikaže društveno-politički život Trebinja sa kraja 19. i početka 20. vijeka.

Prema riječima autora Božane Đuzelović, pokazalo se da kroz vez i zlatovez kao dvije tehnike ukrašavanja kako narodne nošnje tako i tekstilnog pokućstva mogu najbolje pokazati život toga doba. 

"Uzeli smo predmete od zlatoreza koje su uglavnom radile Bošnjakinje iako su to radile i Srpkinje i rimokatolkinje, ali su one bile najvičnije. To su bili uglavnom dijelovi nevjestine narodne nošnje koje su pripremale za svoje vjenčanje, ruho. Pored zlatoreza tu je i vez na vuni, suknu i čohi. Za prostor istočne Hercegovine karakteristična je tehnika ukrašavanja pokrstica koja se izvodila na svim podlogama, od platna do sukna i čohe", objasnila je Đuzelovićeva.

Vez u Hercegovini se razlikuje od bosanskog jer koristi više kombinacija boja - crvene, zelene, žute i upravo to pokazuje da vez ima specifičnu simboliku.

"Svaki rad je jedno umjetničko djelo za sebe. Sve te vezilje bile su nepismene, ali su napravili reprezentativne primjerke naše tradicionalne narodne kulture. Trebinje je kao mala varoš u 19. vijeku imala jako razvijenu malu privredu, posebno terzijski zanat. Najpoznatije terzije u Trebinju su bili Ilija Pucarić, Ibrahim Zupčević, Pasko Zane i terzije Hadžihasanović, Šavi, Barjaktarović, Zlatić, Pohrdlić, a pominju se i Luka Milojević i Đorđo Tomović iz sela Dobromana", rekla je Đuzelovićeva.

Svi zaposleni u Muzeju Hercegovine bili su obučeni u narodne nošnje.

U kulturnom dijelu programu učestvovala je ženska etno grupa "Nagorkinje" i muška grupa "Na kamenu kamen".