Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas da je u borbi protiv virusa korona do sada dogovoreno 630 miliona evra kreditnih sredstava za pomoć entitetima i 80 miliona evra grant sredstava.
"Napravili smo odličan posao. Riječ je o 700 miliona evra koja će do kraja juna biti opertivna za entitete i Brčko distrikt", rekao je Tegeltija.
On je istakao da su razgovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bili dobri jer se ušlo u priču o kreditu od 165 miliona evra, a završena je sa 330 miliona evra.
"Nažalost, upali smo u tragičnu priču raspodjele novca među entitetima, a dodala se i raspodjela unutar Federacije BiH (FBiH), odnosno između Vlade FBiH i kantona. Pokazali smo tako sebičnost, jer smo Brčko distriktu prepolovili sredstva sa dva na jedan odsto, Republika Srpska je sa 49 odsto došla na 38 odsto i sada je situacija da imamo novac na računu Centralne banke i teku kamate. Nerazjašnjeni odnosi hrvatskih i bošnjačkih ministara su preslikavanje odnosa iz FBiH i žao mi je što smo blokirani", dodao je Tegeltija.
On je naglasio da još ne postoji spremnost da sredstva budu raspodijeljena.
"Ne mogu da razumijem da li postoji strah u Centralnoj banci BiH ili je opstrukcija, ali još ne postoji spremnost da sredstva budu raspodijeljena. Obavio sam mnogo razgovora i pokušao da pojasnim situaciju, ali, nažalost, nema spremnosti da se ovo uradi i zabrinjavajuća je činjenica da sredstva stoje na računima Centralne banke BiH", izjavio je Tegeltija za Radio Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, ne postoji nijedan razlog zašto se sredstva ne dijele.
On je podsjetio da je prva stvar Savjeta ministara u ovom vremenu bila da obezbijedi dovoljno vremena zdravstvenom sektoru.
"To je urađeno odlukama koje su se odnosile na kretanje i obezbjeđivanje određene humanitarne podrške. Drugi posao je bilo pitanje snabdijevanja, jer su u jednom trenutku granice bile zatvorene i zato je bilo neophodno uspostaviti slobodan transport roba, pogotovo ključnih, a treće pitanje je bilo obezbjeđivanje finansijske podrške za entitete i kantone i tu je napravljen odličan posao", naglasio je Tegeltija.
On je rekao da je kriza takvog obima, da će još da traje i da humanitarna pomoć ne može riješiti problem u BiH.
"Zahvalan sam svima ko nam je pomogao, ali to je zanemarivo, osim sredstava Evropske komisije, međunarodnih finansijskih institucija i onoga što moramo sami uraditi. Sve do sada što smo dobili dijeljeno je u skadu s procentom raspodjele, osim novca od MMF-a", naveo je Tegeltija.
On je rekao da je potrebno sankcionisati sve koji su zloupotrijebili procedure prilikom nabavke robe u vremenu virusa korona.
Govoreći o radu Savjeta ministara u proteklih pet mjeseci, Tegeltija je naveo da je zadovoljan radom za vrijeme pandemije virusa korona, ali i da su sa mrtve tačke pomjerene evropske integracije.
"U ovom periodu smo uradili sve što je bilo u našoj nadležnosti i ono što su zahtijevali entiteti, Brčko distrikt i kantoni. Završili smo i posao koji se odnosio na finansijski sektor. Uspjeli smo da se ništa ne čeka zbog Savjeta ministara", naveo je Tegeltija.
On je ukazao da je proces ekonomskog oporavka na početku, da će dio toga biti Savjet ministara, a da je najveći teret na vladama entiteta.
Savjet ministara će na sjednici u četvrtak, 21. maja, donijeti odluku kojom će omogućiti ulazak poslovnih ljudi u BiH, rekao je Tegeltija.
On je dodao da su dobili stavove zdravstvenih službi i da će postojati odgovarajuća procedura ulaska i izlaska iz BiH, koja će biti pojednostavljena.
"I dalje će najvažnija stvar biti zaštita zdravlja, i to na sebe preuzimaju oni kolektivi, odnosno ona preduzeća u koja ti poslovni ljudi dolaze", rekao je Tegeltija.
On je izrazio očekivanja da će odluka biti donesena i da će se omogućiti ono što su tražile i vlade entiteta i poslovne zajednice.
"Imamo vlasnike kompanija koji kažu da mogu doći do svih kompanija, osim onih u BiH. Tu su i kompanije kojima je potrebno da dođu serviseri koji se brinu o opremi koja je stranog porijekla i slično", objasnio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, najmanji problem bio je da se napravi taj izuzetak i da se omogući ljudima da ulaze u BiH.
"Ključno je bilo pitanje gdje će ti ljudi da odlaze, da li idu u karantine ili i izolaciju, gdje će biti su smješteni, kako će obavještavati zdravstvene radnike na čijoj su teritoriji i tome slično", rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.
Tegeltija je napomenuo da BiH sada ulazi u fazu deblokade cijelog procesa, kada mora iz zdravstvenog šoka krenuti u lagano oslobađanje privrednog i života građana BiH.
"Granice će biti otvarane postepeno. Naša zamisao je da prvo odblokiramo taj proces sa susjednim državama, a onda postepeno počnemo da otvaramo granice prema drugim zemljama", rekao je Tegeltija.
On je dodao da BiH neće doći u situaciju da prema jednoj susjednoj zemlji otvori granice, a prema drugoj ne otvori.
"Do 1. juna moramo ući u fazu postepenog otvaranja i ovaj period ćemo iskoristiti da utvrdimo procedure sa zdravstvenim radnicima. Ponovo se postavlja pitanje testova, odnosno da li govorimo o otvaranju granica ako ćemo imati testove", naveo je Tegeltija.
On je dodao da će to zavisiti od reciprociteta sa druge strane i pitanja cijena.
"Neki ljudi imaju mnogo potreba u susjednoj državi, ali ako moraju ići u izolaciju ili da plate tako skup test, onda se postavlja pitanje da li se otvaraju granice", rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, u narednih desetak dana BiH će sa susjednim zemljama definisati principe da bi 1. juna mogla otvoriti granice.
"Druge zemlje postepeno popuštaju i BiH mora da shvati da ne može da zatvori privrednu aktivnost jer onda će gubici borbe sa pandemijom enromno da narastu", istakao je Tegeltija.
Govoreći o tome kako su nivoi vlasti reagovali u vrijeme pandemije virusa korona, Tegeltija je naveo da bi, poslije završetak vanrednog stanja, bilo dobro da svi u BiH pogledaju svoju dokumentaciju, počev od toga kako su regulisana pitanja sastava kriznih štabova.
"Što se tiče Savjeta ministara, mi smo bili u ozbiljnoj blokadi, ali odluka je bila da ono što se tiče borbe protiv pandemije virusa korona ne smije ni na koji način blokirati naš rad. Mislim da smo jako dobro radili, donosili smo mnogo odluka, a većina odluka je donosena sa ogromnim stepenom međusobnog povjerenja, gdje smo, prije svega, slušali zahtjeve zdravstvenih radnika", rekao je Tegeltija.
Šta Vi mislite o ovome?