Tajne sluzbe.jpg

Poslije serije neuspjeha koji su u pitanje doveli funkcionisanje zdravstvenog sistema niza država tokom pandemije korona virusa, došlo je do dramatične promjene prilikom nabavke medicinske opreme na svjetskom tržištu.

Nekolicina izraelskih zvaničnika dugo je, na aerodromu u Tel Avivu, čekala dolazak aviona koji je trebalo da dopremi zaštitnu opremu neophodnu tamošnjim bolnicima suočenim sa zastrašujućom pandemijom korona virusa. Poslije nekoliko sati shvatili su da zalud čekaju: iako su maske stigle do aerodroma u Evropi, avion u kojem su se nalazile nikada nije poletio ka Izraelu.

Predstavnici neimenovane zalivske države su sa koferom punim para "presreli" tovar, ponudili znatno više novca od Izraelaca i "preusmjerili" zaštitnu opremu ka nekom od svojih aerodroma.

Izrael je brzo reagovao, pa je koordinacija procesom nabavki prepuštena Mosadu, koji se prethodnih decenija proslavio lovom na naciste, radikalne islamiste i špijuniranjem svakojakih drugih protivnika izraelskih interesa.

Scena sa aerodroma "Ben Gurion" ponovila se nekoliko puta i u Njemačkoj, prije nego što je tamošnji ministar zdravlja Jens Špan formirao posebnu radnu grupu i dao im zadatak da se razlete po svijetu i direktno pregovaraju sa proizvođačima, ne bi li, konačno, neka od pošiljki koje su uporno naručivali, zaista i stigla do Njemačke.

I nedugo zatim, na aerodrom u Lajpcigu sleteo je "antonov" An-224 kojim je iz Kine dopremljeno 8,3 miliona maski, koje su navodno pratili i istovarili vojnici Bundesvera.

Izrael i Njemačka su primjeri u kojoj se mjeri promijenio postupak nabavke medicinske zaštitne opreme, pri čemu je u već uobičajene prljave igre konkurencije valjalo uračunati i neočekivane inspekcije u fabrikama koje proizvode opremu, hitne transfere novca za osiguranje isporuka, te masu mutnih likova koji su očajnim predstavnicima vlada obećavali sigurnu zaštitnu opremu.

Bez obzira na slavu koju neminovno vuče pomen imena izraelske tajne organizacije, debitantski nastup špijuna na složenom tržištu medicinske opreme pretvorio se u pravi fijasko, jer su Izraelci, pod neizbježnim velom tajne, nekako uspjeli da nabave 100.000 kompleta za uzimanje briseva, ali se ubrzo pokazalo da je kupljeni materijal jednostavno neupotrebljiv.

Spor početak akcije Mosada je pokrenuo brojna pitanja u Izraelu, ali su špijuni ostali na čelu operacije u koju su se, kako pišu izraelski mediji, vremenom priključili stručnjaci ministarstva zdravlja, vojni obavještajci, ministarstvo odbrane i agenti Sajeret Matkala, glavne obavještajne jedinice izraelskih oružanih snaga.

Agenti Mosada su izabrani da vode ovu operaciju pre svega jer imaju ogromno iskustvo u organizovanju tajnih operacija, ali i zbog činjenice da se u definisanju nabavki pojavio ozbiljan jaz između ministarstava odbrane i zdravstva, pa su špijuni, ujedno, predstavljali tampon-zonu među rivalskim ministarstvima.

Novi pristup Izraelaca nije prošao bez reakcija šefova tamošnjih farmaceutskih kompanija, koji su oštro kritikovali poteze vlade, tvrdeći da kupovina "na divlje" predstalja riskantan potez, jer otkriva da Tel Aviv, u stvari, ima mnogo više novca nego što je prethodno bio spreman da plati medicinsku opremu.

Isporuka maski iz Kine, suštinski, predstavljala je ozbiljan zaokret u procesu nabavke, koji je u sedmicama koje su prethodile sletanju "antonova" dovodile njemačke vlasti do granica ludila, jer im je na volšeban način nestajala oprema u Africi i na Dalekom istoku. Misterija koja je okruživala iščezlu pošiljku u Najrobiju ni do danas nije razjašnjena, ali su se obrve njemačkih zvaničnika najčešće spuštale na pomen administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Prvoj uspješnoj akciji Nijemaca prethodila je serija frustrirajućih situacija, koje su tamošnji mediji nazivali debaklima, jer su izaslanicima Berlina ispred nosa nestajali čitavi kontingenti zaštitne opreme, za kojima su bolnice širom te države prosto vapile.

U prvo vrijeme, zadatak da prikupe zaštitnu opremu dodeljen je Bundesveru i carini, jer se računalo da imaju dovoljno veza i iskustva za tako velike nabavke. Nedugo zatim, ispostavilo se da tradicionalni pristup nabavkama jednostavno ne funkcioniše u vrijeme krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, pa su njemački zahtjevi jednostavno nestajali u konkurenciji agresivnijih agenata drugih država, prije svih Amerikanaca koji su opsijedali aerodrome noseći kofere pune para.

Nijemci su, poslije nekoliko neuspeha, promenili pristup i na čelo zima za nabavke postavili Inga Behnela, koji je, uz pomoć predstavnikka BASF-a, Lufthanse i još nekoliko kompanija sa razvijenim vezama u Kini, pokrenuo direktne pregovore sa proizvođačima i proverenim posrednicima. Njegova kancelarija je, takođe, preuzela obavezu da direktno nadgleda sve faze isporuke. Angažovana je i jedna svjetski priznata advokatska kancelarija.

I "antonov" je, konačno, sletio u Lajpcig.

Ljudi koji su na razne načine bili uključeni u nabavku zaštitne opreme ili respiratora tvrde da nekadašnja praksa davanja tridesetak odsto avansa kako bi se obezbijedila sigurna isporuka robe, više jednostavno ne važi. Danas sve mora da se plati unaprijed, jer će u protivnom neka druga organizacija, država ili tuđi agenti jednostavno presresti pošiljku i koferom punim para ubijediti prodavca da opremu preusmjeri ka destinaciji koja njima odgovara. Ili će je, jednostavno, pretovariti u svoj avion.

Primjeri ovakvog poslovanja su brojni, izraelski Haarec piše o slučaju kada su Izraelci, prije nego što je Mosad uzeo stvar u svoje ruke, ponudili proizvođaču sada već nadaleko poznatih zaštitnih maski N-95 dvadesetak centi više po komadu kako bi ubrzali isporuku. Nekoliko dana kasnije, shvatili su da je pošiljka završila u Americi.