Ugroženo hiljade radnih mjesta u Srpskoj

Iako nisu direktno pogođeni krizom, prodavnice prehrambene i mješovite robe, pekare i drugi kojima je rad dozvoljen zbrajaju štetu i traže način da prevaziđu probleme.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kaže da su potrošačke navike promijenjene i da građani kupuju samo ono što moraju.

- Subjektima koji rade ograničeno je radno vrijeme, zbog čega je mnogo radnika koji nisu angažovani ili imaju manji fond radnih sati. Prodaju se samo osnovne životne namirnice na koje su ograničene marže, dok se svi ostali proizvodi na kojima je bilo zarade ne prodaju - rekao je Račić za “Glas Srpske” i dodao da je lanac poslovanja u trgovinama potpuno narušen.

U prilog tome govori podatak da se za glavu hvataju i brojni distributeri, koji na lagerima imaju sve više proizvoda kojima ističe rok.

- Pojedini marketi žele da distributerima vrate robu koju niko ne kupuje, a kojoj ističe rok, tako da su i jedni i drugi u velikim problemima. Ciklus nabavke i prodaje je poremećen, a zbog svega toga na području regije ugroženo je skoro 3.000 radnih mjesta - upozorio je Račić.

Iako poslodavci ne namjeravaju otpuštati trgovce, dodao je Račić, apeluju na nadležne da im pomognu da prevaziđu situaciju u kojoj su se našli.

Račić kaže da su se zemlje u regionu u pronalaženju rješenja vodile obimom prometa, te da bi isti princip trebalo da primijeni i Srpska.

- Svi kojima je pad prometa u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći od 20 odsto trebalo bi da od Republike dobiju određenu vrstu pomoći koja bi koliko-toliko ublažila štetu. Niko ne razmišlja o profitu, već samo da se prevaziđe ova teška situacija - dodao je Račić.

Kazao je da je računica potpuno jasna, te da bi Srpska, ukoliko bi radnici čija su radna mjesta ugrožena završili na birou, za naknade na koje imaju pravo od mjesec do 24 mjeseca, u zavisnosti od dužine radnog staža, morala da izdvoji nekoliko miliona KM. Ukoliko bi polovina tog novca bila usmjerena u preduzeća u kojima su zaposleni, radna mjesta bi bila sačuvana, a trošak Republike manji.

Da štetu trpe svi oni koji rade u vrijeme pandemije virusa korona potvrđuje i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić, koji kaže da očekuju sastanak sa predstavnicima Vlade RS do kraja sedmice.

- Vodeći računa o smanjenju prometa i broju radnika koji nisu mogli da rade u ovom periodu, tražićemo najbolji način da se pomogne tim radnicima i poslodavcima - rekao je Trivić.

Govoreći o padu prometa, Trivić je istakao da se pekari u Zvorniku žale da imaju svega 20 odsto lanjskog prometa, a da mnogi u Banjaluci rade sa svega 35 do 50 odsto prometa u odnosu na isti period lani.

- Promet u trgovinama kreće se oko 60 odsto u odnosu na normalnu situaciju, a osim toga, promijenjena je struktura asortimana koji se kupuje, pa građani pazare samo osnovne životne namirnice, tako da su trgovci ugroženi smanjenjem prometa i promjenom maržne politike - istakao je Trivić.

Problemi ne zaobilaze ni privrednike koji posluju na području koje pokriva Područna privredna komora Doboj.

- Ni oni koji trenutno rade ne mogu da se pohvale da su u dobroj situaciji. Široka je lepeza indirektne štete koja proizlazi iz ove situacije - rekao je predsjednik dobojske Područne privredne komore Radovan Pazurević.

Dodao je da štetu trpe svi čije se poslovanje veže za inostrano tržište, prvenstveno za Italiju.

- U Italiji već dva mjeseca sve stoji. Konkretno, sektor kože, tekstila i obuće je vezan za tu zemlju i svi mi koji smo u toj branši nastojimo reorganizovati proizvodnju i razvući zalihe, samo da ne bismo otpuštali radnike i stavili ključ u bravu. Primjera radi, ako vam nedostaju pertle ili etikete, džaba sve ostalo što imate na tone, proces proizvodnje staje - rekao je Pazurević, koji je i vlasnik fabrike obuće “Sanino”, koja posluje u Derventi i Prnjavoru.

Moratorijum

Goran Račić kaže da imaju veliki broj pritužbi privrednika na moratorijum za kredite, jer su banke propisale komplikovane procedure.

- Traže brojna obrazloženja i da im kompanije dostave potvrde da su pretrpjeli štetu. Smatram da je to trebalo riješiti kao u Srbiji, da se uvede obavezan moratorijum, a ne ovako. Banke nemaju razumijevanja da i firme koje rade trpe štetu i veliki broj kompanija se žali da duže od mjesec čekaju odgovore iz banaka. Iz Vlade je rečeno da banke neće obračunavati kamatu za taj period, međutim, one to čine - rekao je Račić, naglasivši da će privrednici ponovo za sto sa predstavnicima Vlade i banaka da bi našli rješenje za sve ove probleme.