Terapija krvnom plazmom u likečenju oboljelih od Covid-19, koju su najavili domaći stručnjaci, dala je ohrabrujuće rezultate prilikom testiranja u Kini, a trenutno se istražuje i u SAD, potvrđuju u razgovoru za "Blic" mladi srpski ljekari i naučnici koji rade u Nacionalnom institutu za rak u Betezdi, predgrađu Vašingtona.
Miloš Miljković, hemato-onkolog na tom institutu, i Nebojša Skorupan, nekadašnji polaznik Istraživačke stanice Petnica, koji specijalizira hemato-onkologiju na toj instituciji, na srpskom jeziku vode odličan nezavisni podkast, u kojem se bave svim temama vezanim za pandemiju virusa korona, uključujući i sve, trenutno ispitane, mogućnosti za liječenje Covid-19.
U razgovoru za "Blic", Miloš i Nebojša ističu da su analizirali relevantne izvještaje svjetskih zdravstvenih institucija u nekoliko do sada primjenjenih načina terapije, od primjene lijeka "hlorokin" i njemu sličnog "hidroksihlorokvina" do serološke terapije, odnosno terapije antitelima iz krvne plazme pacijenata koji su preležali virus korona.
Studija kao potvrda
- Terapija plazmom ima šansi za uspjeh, i prve studije su ohrabrujuće, što potvrđuje i posljednja objavljena studija kineskih eksperata, nakon testiranja na deset pacijenata . Posebno bi bila interesanta zemljama sa manje biotehnoloških resursa, kao što je Srbija, jer nije potrebna nikakva posebna oprema - derivacija plazme iz krvi je rutinska procedura u zavodima za transfuziju. Nešto komplikovanije bilo bi izdvajanje seruma, a najkompleksnije i ono na čemu sada radi mnogo laboratorija je identifikacija i proizvodnja neutrališućih antitijela. Skoro svaki akademski centar u SAD, a vjerovatno i u svijetu, radi na svojim protokolima, uključujući i našu instituciju, tako da bi uskoro trebalo da dobijemo bolje podatke - kažu Miljković i Skorupan.
Za mnoge zdravstvene eksperte, kako ističu, konačno rješenje za Covid-19 je pronalazak vakcine, ali je to dugotrajan proces.
Daleko smo od vakcine
- Ono što je činjenica, koja je ujedno i problem sa tim pristupom, jeste da do sada nismo napravili efektivnu vakcinu ni za jedan od šest virusa korona koji su prethodili ovome, a mnoge vakcine koje su testirane na životinjama davale su previše burne imunološke reakcije kada su životinje bile izložene virusu - napominju naši sagovornici.
Kada je u pitanju primjena ostalih dosadašnjih terapija likekovima u borbi protiv Covid-19, srpski naučnici sa američkog nacionalnog instituta za rak, objašnjavaju da se kombinacija lijekova "lopinavir/ritonavir", koja se koristi u terapiji HIV-a, a koju su primijenili u Kini, pokazala neefektivnom u studiji publikovanoj u NEJM (New England Journal of Medicine).
Dejstvo drugih terapija
- Treći likek je "remdesivir". Farmaceutska kuća "Gilead Sciences" napravila ga je kao terapiju za virus ebole i infekciju virusom Marburg, ali je u laboratoriji na životinjskim modelima, pokazao efekat i na virusima korona. Grupa koja je u Kini testirala "lopinavir/ritonavir" sada ima randomiziranu studiju za "Remdesivir", a nekoliko randomiziranih studija koje imaju ovaj novi lijek, kao jednu od terapija otvorene su ili se otvaraju i u Evropi i Americi - kažu Miloš i Nebojša.
Što se tiče "hidroksihlorokvina", koji je u kombinaciji sa "azitromicinom" prvi počeo da se primjenjuje u likečenju oboljelih od Covid-19, Miljković i Skorupan kažu da se na osnovu studije francuskih stručnjaka, koja ima dosta materijalnih propusta prilikom testiranja na pacijentima, ne može tvrditi da je u pitanju potencijalno efektivna terapija. Uz to, na primjerima u SAD, ona je pokazala i neželjene efekte.
- Naime, oba lijeka su tablete koje su se do sada lako mogle naći i u apoteci. Ali, oba lijeka kao rijetko neželjeno dejstvo daju jednu vrstu aritmije koja može da rezultuje prestankom rada srca i naglom smrću, a takvi slučajevi su, nakon primjene te terapije, već potvrđeni kod nekoliko pacijenata u SAD - kažu naši sagovornici.
U svom podkastu, Miloš i Nebojša ističu da je kroz istoriju čovječanstva uvikek bilo da virus mikenja svoju virulentnost, a ljudi svoju rezistenciju, ali je opasnost po čovječanstvo bila manja zbog manje mobilnosti ljudi. Sada, međutim, zbog veće povezanosti među ljudima, virusi mogu da se šire planetom prije nego što im se smanji virulentnost, i prije nego što bar neki krajevi steknu grupni imunitet.
Primjena plazme
Kako izgleda terapija krvnom plazmom, objasnio je svojevremeno epidemiolog prof. dr Zoran Radovanović.
- Krvnom frakcijom koja se zove plazma, u venu oboljelog se unose gotova antitijela koja bi trebalo da djeluju na virus i uništavaju ga. U nekim zemljama gdje je prošao prvi talas epidemije pokušalo se sa takvim načinom, a mi sada imamo prve izliječene i može da se pokuša sa istim - ističe prof. dr Radovanović.
Budući da je bolest nova, profesor Radovanović smatra da je bolje unijeti samo prečišćena antitela.
- Nema potrebe davati cijelu plazmu, već se izdvajaju samo antitijela i to je standardna terapija za mnoge bolesti. Uskoro će vjerovatno plazma biti prečišćena i izdvajaće se čista antitijela, takozvani imunoglobulini. Za izdvajanje, prečišćavanje i standardizovanje antitijela potrebno je određeno vrijeme da se tehnologija razradi. To će biti moguće kroz mjesec dana ili možda čak i skorije - smatra dr Radovanović.
Kako kaže, riječ je o pasivnoj zaštiti koja odmah djeluje, a štiti relativno kratko - dvije-tri nedjelje.
- Vakcina je ta koja tjera organizam da sama stvara antitijela, a ovo je način da unesete već gotovu odbranu koja djeluje odmah nakon sat-dva - objasnio je prof. Radovanović, dodajući da teoretska znanja govore da bi to moglo da pomogne, ali je zasad upitno u kojoj mjeri.
- To je jedan od mogućih pravaca. Ubrzo će se steći iskustvo u praksi pa ćemo vidjeti šta je najefikasnije - kaže profesor.
Terapija se daje samo oboljelima
Zbog kratkoročne zaštite, antitikela iz krvne plazme ne mogi se dati preventivno cijeloj populaciji, objasnio je dr Zoran Radovanović.
- U načelu, namijenjena je onima koji su već bolesni kako bi im se olakšalo. Eventualno, može se dati i onima za koje se očekuje da će narednih dana biti jako izloženi zarazi.
Dr Kisić: 200 potencijalnih davalaca
- Lijčenje krvnom plazmom je nešto što je poznato i ima istraživanja koja kažu da može da ima efekta u liječenju virusa korona. Ozbiljno se razmišlja u tom pravcu - rekla je dr Darija Kisić Tepavčević, zamjenica direktora Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kako je istakla, zasad imamo oko 200 potencijalnih davalaca krvne plazme.
- Davanje ovakvih seruma kod drugih bolesti je smanjilo bolest, ili su kliničke slike bile blaže. Intenzivno radimo na tome, a kako se povećava obim davalaca, mogućnosti će biti veće - rekla je ona.
