Bitkoin /Bitcoin/ je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronski i po definiciji nije kontrolisan od strane bilo koga, koji se koristi za kupovinu u elektronskom obliku i ne razlikuje se ni od jedne druge valute (dolara, evra…), kojom se, takođe, trguje digitalno.

bitkoin.jpg

Proizvode ga brojni ljudi i korporacije pomoću velikog broja moćnih računara u cijelom svijetu, koristeći softvere koji rješavaju složene matematičke probleme. Postoje čitave "farme" računara širom svijeta za "rudarenje" bitkoina.

Bitkoin je samo prvi primjer kriptovalute, kasnije su se pojavljivale i druge kriptovalute.

Prvi blok od 50 bitkoina "izrudaren" je 3. januara 2009. godine od strane tajanstvenog tvorca Satoši Nakamota. Kako je nazvan, "Genesis blok" započeo je industriju kriptovalute koja ima trenutnu tržišnu kapitalizaciju veću od 200 milijardi dolara.

Početak bitkoina umotan je u tajnosti, jer niko ne zna ko ga je zapravo stvorio ili šta ga je stvorilo.

Kako je cijena bitkoina porasla, tako je proces posvećen njegovom rudarenju povećan eksponencijalno. Veliki broj ljudi i korporacja uložili su sredstva u kupovinu hardvera za rudarenje i tako je superračunar eksponencijalno rastao.

Kako saznajemo i u Trebinju se ljudi bave rudatenjem bitkoina, a u Berkovićima je pokrenuta jedna od "farmi računara" za rudarenje kriptovaluta, prva ovog tipa u Hercegovini.

Prema riječima IT stručnjaka Vladana Mastilovića, investitore, vjerovatno, privlači niska cijena električne energije potrebna za rad i hlađenje tako velikog i zahtjevnog hardvera.

"Trenutne procjene navode da mreža bitkoin ima brzinu od otprilike osam miliona terrahashesa u sekundi (terrahashes je funkcija za sažimanje i identifikovanje podataka). Perspektivno gledajući, ako biste kombinovali računarsku snagu top 500 superračunara na svijetu, bitkoin mreža imala bi barem 200 puta više računarskih snaga, što predstavlja ogroman kapacitet", objašnjava Mastilović.

Godine 2011. Den Kamiski /Dan Kaminsky/, vodeći istraživač bezbjednosti na internetu, istražio je valutu sa sigurnošću da će pronaći velike slabosti. Nakon što je proučavao kod, pronašao je devet mogućih načina kompromitovanja sistema, ali svaki put kad je započeo napad, sistem bi mu vraćao sljedeću poruku: "napad je uklonjen“.

Zato se pojavljuju teorije da je moguće je da je bitkoin samo superračunar koji je neko i negdje stvorio kao dio plana za kontrolu našeg svijeta. 

Opravdano je o tome diskutovati, pojašnjava Mastilović, jer, ukoliko bi neko kontrolisao takav superračunar, mogao bi kontrolisati čitav svijet i svaki aspekt ljudskog života.

Pravo pitanja za postaviti je "šta bi neko učinio sa takvom moći i da li neko tu moć kontroliše?", zaključio je Mastilović.

Trenutna vrijednost jednog bitkoina je oko 15.600 KM.