U kamenolomu u Drakuljici nadomak Bileće, u bjeličastoj magli tek obrađenog kamena, izdvajao se lik momka, mladića, koji je koristio posljednje zrake Sunca da oplemeni bilećki „bjelajac“, kamen koji je po svojoj strukturi poznat kao „zahvalan“ materijal za umjetnike.

dragan batinic krugovi.jpg

Prepoznah Dragana Batinića, umjetnika koji je diplomirao 2012. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Naslutili ste, osim slikarstva bavi se i skulpturom i reljefom u kamenu. Kao učesnik Likovnog saborovanja ''Simeon Dobrićevski'', koje organizuje Zavičajni klub "Osvit" iz Bileće, do sada je izradio četiri kamene skulpture u prostoru, koje se nalaze u “Parku skulptura” u Bileći.

Ovaj put nam nudi nešto potpuno drugačije. Ili možda isto, putovanje u umjetnost, u ljepotu stvaranja, bez obzira na ugao iz koga gledamo. A znamo da je ljepota u oku posmatrača.

U galeriji Muzeja Hercegovine, on će u nedelju veče predstaviti više po pedeset radova irađene kombinovanom tehnikom, koje karakteriše kružna forma ispunjena različitim materijalima, među kojima dominiraju drvo, kanap, metal, boja, žica, tekstil i drugi.

„Daleki poklonik već odavno preživelih avangardi, Batinić je od njih, u njihovoj pojedinačnosti, otkidao one momente za koje je smatrao da zavređuju život i poverenje. Razaznajemo konstruktivističku volju da govori jezikom lokalnog materijala, dadaistički šarm od koga zastaje dah, Dišanovu oholost i onaj uvek opojni sudar kišobrana i šivaćeg stroja, bez koga bi Krugovi bili nekako uskraćeni i pored sve svoje hrabrosti nezreli. Batinić je svaki detalj dobro procenio, a naš, obični, ljudski strah možda i ponajbolje. Otuda ta briga, taj infantilni impuls, svi ti tragovi ranih dana, žutih fotografija, igračaka i sitnih, a zaboravljenih radosti. I to i jeste ono u čemu je najveća moć Krugova. Umetnički nadživeti otpad, biti u centru ničega i iz njega doneti svest da se entropiji može u oči pogledati“, napisao je o ovoj izložbi istoričar umjetnosti Dragan Čihorić.

Na jednom od „krugova“ autor nam nudi i stepenice. Stepenice „za gore“. Neko će ih možda procijeniti i kao stepenice za raj ili za dimenziju više.... tamo gdje vlada ona bjeličasta magla sa početka priče. I gdje umjetnički snovi postaju vajarska i slikarska realnost.

Otvaranje izložbe je u 19.00 časova u Muzeju Hercegovine.