Indicija da se svijet približava novoj recesiji ima, a spoljno-politički i ekonomski odnosi u svijetu dodatno otežavaju situaciju.

Novac kriza.jpg

Indeks poslovne klime u Njemačkoj, koji izračunava IFO Institut iz Minhena, ovog mjeseca je pao još niže. U julu je indeks poslovne klime u ovoj zemlji bio 95,8 da bi u avgustu pao na 94,3 boda, što je ujedno najniži nivo od novembra 2012. godine.

Osim zastoja privrednog rasta u Njemačkoj u kojoj je broj nezaposlenih porastao i u avgustu, globalnoj ekonomiji prijeti i usporavanje ekonomije Kine, kao i trgovinski ratovi koje je poveo prvi čovjek SAD-a Donald Tramp.

„Dovoljno je pogledati Njemačku i Italiju koje čine četvrtinu srpskog izvoza, one su u recesiji, pogotovu u realnom sektoru, industriji koja je nama bitna, jer tamo možemo da plasiramo naše proizvode. Nema dileme da te negativne posljedice trpimo i u spoljnotrgovinskom bilansu, ali i performansama naše industrijske proizvodnje i prerađivačkog sektora“, kaže Ivan Nikolić sa Ekonomskog instituta.

On dodaje i da je gotovo pravilnost da kada je loše najvećim evropskim ekonomijama i nama je loše.

Kako će se stvari na makroekonomskom planu razvijati dalje nije još sasvim jasno, ali se građani svakako mogu pripremiti za eventualnu recesiju i sami, piše Bizlife.

Osnovno pravilo kada se događa pad ekonomskih pokazatelja jeste da pojedinci pribjegnu mjerama štednje. Savjet je da se sa novcem postupa pažljivije i oprezno troši ali da se kaiš ipak ne stegne previše jer bi takvo masovno ponašanje samo po sebi izazvalo dalji pad.

Sa druge strane, građani bi trebalo da budu oprezni i oko podizanja novih većih kredita.

Trebalo bi razmišljati i u pravcu stvaranja finansijskih zaliha za ključne potrebe kao što su hrana i troškovi života za godinu dana unaprijed.

Takođe, nije preporučljivo ni ulaziti u velike kredite, na primjer za stan ili automobil.