Na Blagovijesti 1943. godine preminuo je jedan od najvećih srpskih pjesnika, diplomata i Trebinjac Jovan Dučić, koji je svom rodnom gradu darovao brojne poklone po kojima je ovo mjesto i danas prepoznatljivo.

Trebinje-Jovan-Ducic.jpg

Dučić je volio da kaže “Moje milo Trebinje”, a od grada ispod Leotara želio je da napravi kulturnu prestonicu tadašnje Jugoslavije, grad koji činiti spomenici iz različitog perioda istorije, muzej i veliki park.

Pokloni koje je Dučić darovao Trebinju mogu se podijeliti na period do 1941. godine i odlaska u Sjedinjene Američke Države i period poslije 1943. godine, kada je preminuo.

Želio je da Trebinje bude što ljepše. Donosio je statue, gradio spomenike, poklanjao kamenu plastiku i vrijedne knjige.

Ulazeći u dvorište Sabornog hrama Svetog Preobraženja Gospodnjeg nalaze se prvi pokloni Jovana Dučića. Dvije vaze na zidovima kapije poklon su ovog slavnog Trebinjca.

pokloni jovana ducica trebinju (10).jpg

Dalje kroz park nalazi se fontana sa statuom boga Plakira, a samo desetak metara naprijed, gdje “razgovoraju” Dučić i Njegoš, nalaze se dva lava sa postamentima, takođe, zaostavština Jovana Dučića.

saborni hram trebinje (3).jpg

pokloni jovana ducica trebinju (7).jpg

Na zidinama Starog grada je Dučićev poklon - spomenik Jeleni Anžujskoj, a preko puta njega čuvena Dučićeva česma.

pokloni jovana ducica trebinju (6).jpg

pokloni jovana ducica trebinju (3).jpg

Dolazak do korzoa ne može izostati a da se pogled ne usmjeri prema Njegošu. Upravo taj spomenik, prvi u svijetu u čast velikog Njegoša, podigao je po peru njegov potomak Jovan Dučić.

pokloni jovana ducica trebinju (4).jpg

Kod rimokatoličke crkve, nalazi se Dučićev poklon - stub sa kapitelom, reljefna vaza sa cvijećem.

Dučić je, osim spomenika Njegošu, Trebinju poklonio i spomenik Oslobodiocima grada, za koji je nacrtao skicu.

Otkrivanje tog spomenika, 1938. godine, bio je posljednji dolazak Dučića u rodno Trebinje. Tada je posjetio i svoju rodnu kuću u Podgljivlju.

pokloni jovana ducica trebinju (1).jpg

I nije se Dučić tu zaustavio sa brojnim poklonima Trebinju. Prolazeći kroz tunel u Starom gradu često, posebno noću, komentarišemo svjetlo koje sija drugačije od svih ostalih u gradu. Ali posebnu pažnju privlači luster od kovanog gvožđa. I to je poklon našeg Dučića.

pokloni jovana ducica trebinju (8).jpg

Dio Dučućevih poklona uništile su ustaše, a dio komunistička vlast poslije Drugog svjetskog rata. Više nema dva orla raširenih krila na Dubrovačkoj kapiji, statue Herkulesa i Atlasa koje su bile postavljene na ulazu u Stari grad, četiri statue i fontane u parku koji se nekada nalazio u blizini sadašnje zgrade Gradske uprave.

Današnjem Muzeju Hercegovine Dučić je poklonio oko 80 ulonaka umjetničke kamene plastike, većinom originala iz 1, 2. i 3. vijeka nove ere, klasične umjetnosti i helenističke radosti.

pokloni jovana ducica trebinju (11).jpg

Muzej čuva i portrete Dučićeve porodice, kod koje je boravio u Americi - slikara Milivoja Uzelca i crtež Jovana - grčkog slikara Koste Pikindisa, kao i radove grafičara Viralta i slikara koji je radio portrete po fotografijama Dučićeve porodice.

U Muzeju se nalazi i oko 15 Dučićevih ordenja iz vremena kada je radio kao ambasador i to od država Mađarske, Rumunije, Čehoslovačke, Grčke, Italije, Egipta, Španije i dva jugoslovenska – Svetog Save prvog reda i Jugoslovenske krune.

Trebinju je poklanjao i sadnice koje je dopremao iz Italije, a da bi se održalo zelenilo nabavio je cisternu za vodu sa konjskom zapregom.

pokloni jovana ducica trebinju (2).jpg

pokloni jovana ducica trebinju (5).jpg

Bogata ostavština knjiga

U sklopu Narodne biblioteke u Trebinju djeluje Legat Jovana Dučića. Do 1941. godine Dučić je Trebinju ostavio 1.500 knjiga, a početkom 1961. godine brodom „Trebinje“ stigla je Dučićeva biblioteka i lična arhiva.

Prema popisu od 1. maja 1961. godine, Dučićeva biblioteka ima 5.427 bibliotečnih jedinica koje čine knjige, prepisi, dokumenti, pjesnikovi rukopisi, lične stvari, fotografije i drugi vrijedni predmeti.

Dvije i po godine kasnije – 1964. u Trebinju je boravilo 18 bibliotekara iz Beograda i Sarajeva, koji su uradili stručnu obradu Dučićevog legata.

Legat predstavlja stalnu izložbu Dučićevog književnog fonda, pa se pored struke vodilo računa o formatu, kvalitetu i boji poveza.

Sastoji od dva fonda publikacija – Trebinjskog i Američkog. Oko 4.000 knjiga su dio Američkog i to su knjige koje su stigle iz SAD, a Trebinjskom fondu pripada 1.401 naslov.

Prema testamentu, Dučić je dio novčanih sredstava ostavio SPKD „Prosvjeta“, ali pošto je poslije Drugog svjetskog rata zabranjen rad nacionalnih udruženja, a na insistiranje Čeda Kapora, novac je preusmjeren u Trebinje, za izgradnju Dučićevog muzeja.

Međutim, zbog inflacije novac je vremenom izgubio vrijednost.

Drugi dio sredstava testamentom je namijenio za izgradnju pravoslavne crkve u stilu kosovske Gračanice, u kojoj je želio da da bude sahranjen. Ta sredstva su bila u SAD, i vremenom su se smanjivala, tako da na kraju nisu bila dovoljna za izgradnju crkve.

Ipak, 2000. godine, otvorena je Hercegovačka Gračanica u koju je sahranjen Jovan Dučić.

U znak zahvalnosti, Dučiću je 1996. godine u centru Trebinja podignut spomenik, rad vajara Drinke Radović.

pokloni jovana ducica trebinju (12).jpg

Gimnazija, književna zajednica, centralna ulica i jedno kulturno-umjetničko društvo u Trebinju danas nose naziv po Jovanu Dučiću.

A godinama unazad održavaju se kulturne manifestacije “Dučićev dan” i “Dučićeve večeri poezije”, u okviru kojih se dodijeljuje "Dučićeva nagrada" koju je do danas dobilo 14 istaknutih pjesnika.