Prosječna neto plata u Trebinju iznosila je prošle godine 851 KM i u odnosu na 2013. porasla je, vjerovali ili ne, svega tri KM, pa zato i ne čudi što veliki broj Trebinjaca napušta svoje radno mjesto i odlazi trbuhom za hljebom u obližnji Dubrovnik, odnosno na crnogorsko primorje, podaci su izvještaja Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.

trebinje-jesen.jpg

Iako se sve veći broj poslodavaca u Trebinju žali da mu nedostaje radne snage, to ih nije podstaklo da radnicima znatnije povećaju plate, ali se zato radnici snalaze na različite načine, odlazeći preko granice kako bi na taj način uspjeli da prehrane sebe i svoju porodicu.

I dok je prosječna plata 851 KM, potrošačka korpa iznosi više od 1.870 KM.

Najveći broj radnika iz Trebinja tokom sezone odlazi u Dubrovnik, ali i van sezone postoji veliki broj naših sugrađana koji radi u tom gradu.

Tačne statističke podatke niko nema, jer radnici samoinicijativno odlaze u Dubrovnik da rade. Pitanje je koliko će Trebinjaca otići u narednom periodu, kada se izgradi novi granični prelaz na Gornjem Brgatu, za koji se već uveliko priča da će imati posebnu traku za radnike koji su zaposleni u Dubrovniku, odnoso u Evropskoj uniji a dolaze iz susjedne BiH.

Hrvatska je pojednostavila rad stranaca u ovoj državi, što je omogućilo da po jednostavnijoj zakonskoj proceduri svako ko želi počne da radi i pritom ne brine da li će ga inspekcije kazniti zbog rada na crno.

Trebinjci sa kojima smo razgovarali kažu za TrebinjeLive.info da u Trebinju plate više nisu dovoljne za normalan život, da su dnevnice i satnice godinama na istom nivou, dok troškovi života iz dana u dan samo rastu.

U Dubrovnik ne odlaze samo građevinski radnici, kuvari, vozači, konobari i spremačice. Sve je više i visokoobrazovanih Trebinjaca koji svoju koru hljeba zarađuju na dubrovačkom primorju. 

Iako je do sada odlazak na posao u Dubrovnik, uglavom, bio vezan za mlade, sada u ovom gradu rade Trebinjci svake životne dobi. Poslodavci iz Dubrovnika pojedine radnike pronalaze čak i sami u Trebinju, nudeći im, uz pristojnu platu, i smještaj i hranu.

Ima i pojedinaca koji svakodnevno vozare, ali i to im se, kažu, isplati, s obzirom na to da je plata i do dva ili tri puta veća od one koju bi zaradili u rodnom Trebinju.

A zato onima koji su još uvijek ostali da rade u Trebinju izraz "stezanje kaiša" je svakodnevica sa kojom se susreću. Da bi mogli da prežive sve češće posjećuju banke i podnose zahtjeve za podizanje nenamjenskih potrošačkih kredita.

Prosječni građanin danas duguje bankama više od 2.600 KM.