Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je istakao na svečanoj sjednici Skupštine grada Trebinja povodom krsne slave ovog mjesta i njegovog Sabornog hrama, da se Trebinje u posljednje vrijeme veoma pozitivno preobrazilo, ali da ne vidi kraja koliko ono može da raste i da se razvija u budućnosti.

vladika grigorije.jpg

Vladika je kazao da je Trebinje grad u kome je proveo više od pola svog dosadašnjeg života, navodeći da veliki pjesnik Jovan Dučić nikada nije živio u Trebinju, ali da je čitav svoj život živio za ovaj grad.

„I ja tako mislim da ostatak života neću dugo živjeti u Trebinju, ali ću živjeti za ovaj grad. I mjesto koje sam izabrao da budem u Njemačkoj – Dizeldorf, mnogo liči na Trebinje, ima rijeku, stari grad, kulturu, tradiciju, istoriju i pjesnika Hajnriha Hajnea, kao što Trebinje ima svog Dučića“, istakao je vladika.

On je podsjetio na vrijeme kada je došao u Trebinje, 1992. godine i kako je u ratnim godinama od tadašnjeg prvog čovjeka grada Božidara Vučurevića zatražio da 19. avgust, praznik kome je posvećen Saborni hram, bude neradni dan i da tako proglasi da Preobraženje Gospodnje bude krsna slava grada.

Vladika se prisjetio i 1995. godine i pada Knina, u kome je neposredno prije tog događaja boravio patrijath Pavle, te priče da onaj grad koga on posjeti pada u ruke neprijatelja.

„Patrijarh je zbog toga bio veoma tužan, a nakon prijetnji da padne Trebinje, ottišli smo kod patrijarha i pozvali ga da dođe za Preobraženje. On nam je rekao da 'ako je takva sudbina bolje da ne dolazim', ali mi smo mu rekli da je bolje da dođe jer mi vjerujemo i u Boga i u naše ljude. I on je došao“, naveo je vladika, ističući da je godinu dana poslije Hercegovinu pohodio Sveti Vasilije, što je bio presudan trenutak za Trebinje u pogledu duha i vjere, dok je nakon četiri godine izgrađena Hercegovačka Gračanica i u rodni grad prenijeti zemni ostaci najvećeg Trebinjca, Jovana Dučića.

Ovi događaji, kako je rekao, podstakli su ga da shvati da moramo biti otvoreni ne samo prema Beogradu i Banjaluci, već i prema drugim ljudima i gradovima – Dubrovniku, Mostaru i Herceg-Novom.

„To je bilo sve što sam ja mogao da uradim – da zovem ljude da dođu, da vide Trebinje. Ono što je bilo preduslov za uspijeh je da je onaj ko je došao u Trebinje osjetio lijepu atmosferu, dobar duh, blagotu, dobrotu i respekt prema drugim ljudima. I to je ono što ne smijemo da izgubimo i za šta se molim“, istakao je vladika, navodeći da je poštovanje drugog čovjeka uvijek poštovanje samog Boga.

Vladika je dodao da mu je iz tog razloga posebno drago što gradonačelnik Petrović poziva na jedinstvo.

„Jedinstvo ne podrazumijeva da nema razlika među nama, ni dijaloga koji je oštar i iskren. Jedinstvo podrazumijeva ljubav koja je iznad svega toga i suštinski respekt, ono na čemu smo posljednjih godina naročito radili, shvativši sve naše greške i padove“, rekao je vladika, naglašavajući da su najveće zlo upravo podjele.

On je istakao i da se na svakom koraku vidi da je došlo do preobražaja Trebinja, ali da, iz iskustva i istorije svijeta, svi treba da znaju da preobražaju nema kraja.

„Svako zastajanje i uživanje u onome u čemu smo i dokle smo stigli, bilo bi opasno i moglo bi da se pretvori u propadanje. Zato je važno da se preobražavamo iz dana u dan, iz koraka u korak, iz susreta u susret“, zaključio je vladika Grigorije.