Oda vinarstvu u Hercegovini i Trebinju - tako bi se najbolje mogao nazvati Drugi salon žilavke, koji je večeras u Vinskoj galeriji Vukoje okupio eminentne proizvođače ove kapljice i domaćih sireva.
Ovaj salon, koji je svečano otvorio direktor Podruma "Vukoje 1982" i inicijator ove manifestacije - Radovan Vukoje, na sebi svojstven način stavlja žilavku na vrh vinskih događaja u regionu.
Vukoje je kazao da žilavci samo ime kaže da je predodređena da bude žilava da bi opstala u hercegovačkom kršu još iz vremena starih Rimljana, podsjećajući da su za ovu sortu grožđa najviše uradili Austrougari, dok su je današnje generacije vratile na svjetsku vinsku kartu.
"Na Salonu su novinari iz čitavog svijeta, koji su željni da isprate ono što smo vrijedno i marljivo radili i proizveli, ali i da sa nama, kroz čašu žilavke, osjete ovu kamenu zemlju - putujući od krajnjeg istoka naše Hercegovine - Ušća do njenog krajnjeg zapadnog dijela - Ljubuškog", istakao je Vukoje.
On je dodao da je žilavka nešto posebno, što je duboko utkano u brojne hercegovačke porodice, koje se bave vinarstvom, ali i sorta vinove loze koja ovaj kraj odvaja od drugih poznatih vinogorja.
"Rijetki su regioni koji imaju tako dobru sortu koja svojim potencijalom može da se nosi godinama. Iako je bijela i iako će neko da kaže da ova vrsta vina može da traje godinu-dvije, večeras možete da vidite divne žilavke koje su odležale dosta dugo", naveo je Vukoje.
Iz svog iskustva, Vukoje, koji se, inače, nalazi na čelu najbolje vinarije u jugoistočnoj Evropi - Podruma "Vukoje 1982", kazao je da je rad na žilavci u vinogradu dosta specifičan, jer ona traži dosta vremena i pažnje, te ručnih operacija.
"Očekujem da ova manifestacije postane tradicija i oda vinarstvu Hercegovine i ono čime mi imamo da se pohvalimo, da bude razlog naših novih druženja", istakao je Vukoje, koji je sa direktorom vinarije "Škegro" iz Ljubuškog nazdravio sa pjenušcem napravljenim samo od žilavke.
Sa Drugim salonom žilavke ova stara hercegovačka sorta stavljena je tamo gdje joj je i mjesto - u salon gdje se samo njoj u čast okupili oni koji je slave i vole, ali je i jedini vinski događaj na kome se predstavljaju isključivo proizvođači vina od jedne sorte, koja je simbol vinarstva u Hercegovini.
Ovo je i ekskluzivni događaj koji će hedonistima, ljubiteljima vina, vinskim novinarima i regionalnim somelijerima i restoraterima omogućiti da razmjenjuju svoja znanja, iskustva i ljubav prema žilavci.
Pored više od 60 etiketa vina od 16 proizvođača, gastro scenu činile su delicije najpoznatijih proizvođača sireva i specijaliteti kuvara Nihada Mameledžije, najpoznatijeg bh. šefa.
"Ovdje su neka jela o kojima u saradnji sa Radovanom često raspravljam da li idu uz hercegovačku žilavku. Tu je pileća jetrica koja je idealan vinski partner, pa pašteta o graha poljaka, pohovani rižoto sa dimljenim šaranom, juneće ćufte, pašteta od škarpine i patlidžana", rekao je Mameledžija.
Kazao je da su slankasti ukusi koje je pripremio ukomponovani sa prostotom i svježinom žilavke, što je najbolji spoj.
"Ovo još više otvara žilavku i ističe njen šarm, njen pravi ukus", naglasio je Mameledžija.
Vlasnik Poljoprivrednog gazdinstva "Govedarica" iz Gacka Borislav Govedarica, rekao je da jedno ovako druženje dosta znači za sve proizvođače iz Hercegovine, razmjenu iskustava i nova poznastva.
"Trudimo se da dobijemo jednu notu između sireva i žilavke, kako bi prizvuk Hercegovine bio još autentičniji", naveo je Govedarica, koji je na tržištu prisutan sedam godina.
Među brojnim sponzorima, ovu manifestaciju su podržali i kabinet predsjednika Republike Srpske i Ministartstvo trgovine i turizma Republike Srpske.
Šta Vi mislite o ovome?