U okviru okupljanja mreže "Tera Madre Balkan", u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu, predstavljeni su i proizvodi sa juga Hercegovine. U evropskoj prestonici degustirani su hercegovački med, suva jagnjetina, kolač od smokava, sir iz mijeha...

sir-mjesina-punomasni.jpg

Ukusi Hercegovine pobrali su pohvale i interesovanje degustatora, ali je još dug put da autentični domaći proizvodi budu zaštićeni i plasirani na pravi način.

"Pitali su gdje se ovo može kupiti u Briselu, i može li se naručiti onlajn, što pokazuje disparitet šta mi možemo i šta oni žele da imaju", kaže Gordana Radovanović iz konvivijuma "Slou fud Trebinje-Hercegovina".

Na ovaj način razvija se takozvana "diplomatija hranom" - jer je odavno poznato da se i najsloženiji razgovori lakše vode uz tanjir.

"Predstavnici proizvođača koji su došli, daju nam ideje kako da radimo zajedno, kako da poboljšamo izvozne kapacitete ovih proizvođača, da bi bili i na evropskom tržištu, i da bi ovdje u Briselu i u svim zemljama Evropske unije mogli da uživamo u ovim proizvodima", rekla je direktorka za Balkan pri Evropskoj komisiji Genoveva Ruiz Kalavera.

U Srpskoj je samo romanijski kajmak stekao oznaku geografskog porijekla. "Slou fud" udruženja uspjela su da u katalog ukusa evropske "slou fud" zajednice uvrste i sir iz mijeha, grah poljak, hercegovački med, paradajz jabučar i neke stočne pasmine.

Koristi od zaštite i promocije autohtone hrane su višestruke.

Slavica Samardžić, članica konvivijuma "Slou fud Trebinje Hercegovina", ističe da proizvođač time dobija olakšan i siguran plasman, a zemlja, na neki način, postaje prepoznatljiva po tome.

Jedan od osnovnih zadataka ovakvih udruženja jeste očuvanje i predstavljanje biodiverziteta i lokalnih specijaliteta, onako kako su pripremani generacijama unazad.

Ne nastave li i mlađe generacije tradiciju, neki ukusi biće nepovratno izgubljeni, a time i dio našeg kulturnog nasljeđa.