Hristos vaskrse - Danas proslavljamo Vaskrs

Danas je najveći i najradosniji hrišćanski praznik, dan koji slavimo kao konačnu Hristovu pobjedu nad smrću, praznik nad praznicima – Vaskrs.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista je temelj hrišćanstva, slavi se od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima apostola Pavla, zapisanim u apostolskim djelima: „A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propovijed naša, prazna je i vjera naša“ (1. Kor 15,14)

Pošto je u petak raspet na Golgoti, u subotu preležao u grobu, Isus ja na današnji dan vaskrsao.

Rano, prije zore, Marija Magdalena, Marija Jakovljeva, Salomija i neke druge žene pošle su sa spremljenim mirom na Hristov grob. Veliki kamen kojim je Hristov grob bio zatvoren odvaljen je, grob je bio prazan!

Na kamenu je sjedao anđeo gospodnji, sa licem kao munja i odijelom bijelim kao snijeg. Stražari su bili ukočeni od straha, anđeo blagovijesti mironosicama: „Ne bojte se, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade, kao sto je kazao… Idite brže i kažite učenicima njegovim da je vaskrsao”.

Žene su krenule, a u isto vrijeme zbunjeni vojnici-stražari trčali su u grad da obavijeste jevrejske glavare o onom sto su vidjeli. Raduju se ljudi, raduje se sva priroda! Hristos je vaskrsao, đavo i smrt su pobijeđeni!

Svojim čudesnim vaskrsenjem Hristos je otvorio i ljudima put u život vječni, otvorio put ka konačnom vaskrsenju mrtvih u posljednji dan, dan njegovog drugog dolaska.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom 325. godine u Nikeji, dogovoreno je da hrišćani zajedno slave Vaskrs. Dan proslavljanja Vaskrsa je nedjelja, jer je Hristos vaskrsao u taj dan.

Određeno je pravilo kad pada Vaskrs: 1) poslije jevrejske Pashe, 2) poslije prolećne ravnodnevice i 3) poslije punog Mjeseca (Uštap).

Kada se ispune svi ovi uslovi u prvu nedjelju poslije toga, slavi se Vaskrs.

Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima apostola Pavla, zapisanim u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrse, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.

Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom porodicom odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: „Hristos Vaskrse!“ i „Vaistinu Vaskrse!“ Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Vaskrs i vaskrsenje su crkvenoslovenski nazivi (srpska redakcija), dok su Uskrs i uskrsnuće narodni oblici. U upotrebi se mogu čuti još i Voskres i voskresenije, kao crkvenoslovenski nazivi iz ruske redakcije.

Simbolika farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica putovala u Rim da bi se požalila caru Tiberiju zbog Isusovog suđenja i kazne.

Donijela je sa sobom bijelo jaje kao simbol Isusove čiste duše. Međutim, kada je predala jaje Tiberiju ono je pocrvenilo, postajući živi simbol Isusove krvi i vaskrsenja.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja.

Najsvetije mjesto hrišćanstva je danas mjesto Svetog groba, u hramu Vaskrsenja Hristovog. To je i mjesto Hristovog vaskrsenja. To je centar hrišćanstava (pored crkve Rođenja Hristovog u Vitlejemu), koju dijele sve hrišćanske religije.

Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg, crkva je koja se nalazi na brdu Golgota, unutar zidina Starog grada Jerusalima.

Mjesto na kome je hram Vaskrsenja Hristovog je mjesto gdje je Hristos raspet, umro, sahranjen i vaskrsao.

Prvi hram je podigla sveta Jelena (326 – 333g ), majka cara Konstantina, na mjestu gdje su nekada bile paganske svetinje.

Sadašnji  objekat  je  djelo  krstaša (1149. g).

U crkvu Svetog Groba se može ući sa južne strane. Brigu o zaključavanju i otključavanju vrata vodi muslimanski čuvar. Ova tradicija traje iz vremena Saladina. Posao vratara crkve Svetog Groba je porodični i prenosi se sa koljena na koljeno. U  samom hramu nalaze se Sveta mjesta: na samom ulazu se nalazi kamen-ploča Miropomazanja, na kojoj je bilo spušteno tijelo Hristovo nakon raspeća, Kalvarija (sa dvije kapele: latinska i grčka), Kapela Božijeg groba (koja se nalazi u centru  Rotonde), Kapela  pronalaska  Svetog krsta, Kapela Svete Jelene, koja je pronašla Časni krst.

U sredini Rotonde, najveće prostorije Crkve,  nalazi se mala kamena kapela, koja čini ostatak pećine u kojoj je bilo položeno tijelo Hristovo i to je najsvetije hrišćansko mjesto.

Na samom ulasku u crkvu  vidi se ploča pomazanja, koja stoji desetak metara od vrata. Nekada je na tom mjestu bila mala crkvica koju su krstaši pri rekonstrukciji hrama uklonili.

Na zidu nasuprot ploče pomazanja je mozaik koji prikazuje spuštanje Isusa sa krsta, njegovo tijelo i njegov unos u grob.

S desne strane se mogu vidjeti stepenice koje vode ka Golgoti.

Kada se popne gore, uočava se veliki mozaik sa razapetim Hristom koji leži na zemlji, dok nad njim stoji Bogorodica. Sa desne strane mozaika je mjesto gdje su Rimljani davali Isusu vino sa smirnom, koje je on odbio.

Ispod velikog mozaika se nalazi mjesto na kojem je Isus bio prikovan za krst. Sa lijeve strane se može vidjeti kip Bogorodice koji stoji ispod kamena sa koga je Djevica Marija posmatrala smrt svoga sina.

Tu je Hristos skinut sa krsta.

Sa lijeve strane kipa Bogorodice je mjesto gdje je Hristos razapet. U sredini se nalazi presto ispod kojeg je rupa gdje je krst bio zaboden. Iza prestola se može vidjeti raspeće, a ispod srebrnog raspeća stijena Golgote sa velikom pukotinom koju je stvorio zemljotres u vrijeme stradanja Isusovog.

Golgota se nalazi  na tri metra iznad nivoa crkve i predstavlja ostatak stijene na kojoj je bio krst raspeća. Vjernici se zavlače ispod trpeze i dodiruju mjesto raspeća, stavljajući ruku kroz srebrni otvor.

Na samom mjestu raspeća – Golgoti, nalazi se visoki oltar, u srebru, na kome je prikazan na krstu raspet Isus Hristos. Cijela Kalvarija, mjesto raspeća,  sada je obložena mermerom. Pukotina u stijeni, u kojoj je bio nabijen krst, nalazi se uz sam oltar desno u podu.

Lijevo i desno od Kalvarije,  na nekoliko metara, nalaze se dvije crne kugle koje označavaju mjesta na kojima su  raspeta dvojica razbojnika.

Pukotina u stoijeni vodi u podzemni dio crkve u kojoj se, po predanju, nalazi Adamov grob.

Do Adamovog groba vode uzane stepenice. Praotac Adam, prema legendi, sahranjen je u brdu Golgota. Tokom zemljotresa, koji je nastao zbog raspeća Hristovog, stvorila se pukotina između Kalvarije i groba Adamovog.

Kroz pukotinu je potekla Isusova krv i oprala  prah i lobanju  Adama, čime je grijeh praoca oprošten. Danas se, kroz staklo, mogu vidjeti  pukotina u stijeni i crveni tragovi krvi.

Istočno od Kalvarije, na oko 30 koraka, nalazi se kapela Svete carice Jelene,u kojoj i danas počiva Jelena, majka  cara Konstantina.

Sveta Jelena  je pronašla životvorni krst. Od njene kapele  uzan prolaz, sa 13 gvozdenih stepenika  vodi u cistern na brdu, gdje je krst bio bačen.

U muzeju crkve Svetog groba  nalazi se Časni krst, koji je sastavljen od ostataka Svetog drveta. Vrata muzeja se rijetko kome otvaraju.

U središtu Rotonde, okrugle prostorije crkve, nalazi se mala kamena crkva Isusovog groba, Kurkuvija, ostatak pećine u kojoj je bilo položeno tijelo Isusa Hrista nakon raspeća. To je najsvetije mjesto hrišćana uopšte. Ovu malu crkvu čuvaju grčki sveštenici, članovi reda Čuvari Isusovog groba. Kapela se sastoji iz dva dijela – prvi ili ulaz je kapela Anđela, u kojoj se nalazi kamen na kome je sjedao anđeo koji je saopstio ženama da je Hristos vaskrsao. Nastavlja  se malim prolazom koji vodi u sam Hristov grob. Sam grob Gospodnji je veličine 2×2 metra od kojih polovina površine na desnu stranu zauzima kamen, stijena na koju je bilo položeno tijelo Hristovo trećeg dana i na kome je vaskrsao.

Prostorija je mala, u nju može da stane samo četvoro ljudi.

Unutrašnjost groba je obložena bijelim mermerom, a iznad samog kamenog postolja se nalaze tri ikone sa prikazom vaskrsenja. U Grob se zbog niskog ulaza i plafona ulazi i stoji u pognutom položaju. Kapela je pravougaona, obložena ružičastim mermerom sa 16 pilastra.

O hramu Vaskrsenja Hristovog moglo bi još mnogo toga da se piše i zaista je veliki blagoslov na onome koji se udostoji da ode i pokloni se svetim mjestima.

Pisac ovih redova je posjetio hram. Moram izdvojiti događaj kada je grčki sveštenik, čuvar Svetog groba, iz velikog reda izdvojio sve Srbe i uveo ih preko reda. Isto se dogodilo i u manastiru Svete Katarine, o čemu ćete imati priliku da pročitate na TrebinjeLive.

Grci imaju veliko poštovanje prema svojoj pravoslavnoj braći Srbima.

Hram Vaskrsenja Hristovog, na srpskom