Hidroelektrane na Trebišnjici /HET/ će 25. marta obilježaiti veliki jubilej - 50 godina od puštanja u redovnu proizvodnju HE "Trebinje I", čime je ozvaničen početak rada sistema hidroelektrana i 60 godina od osnivanja Radne organizacije.
Ovo elektroprivredno preduzeće proizvodnog karaktera posluje kao jedno od 11 zavisnih preduzeća u okviru Mješovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“ – MH ERS sa sjedištem u Trebinju. Sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1.100 GWh, prema elektroenergetskom bilansu, čini oko 20 odsto ukupne proizvodnje električne energije sistema ERS-a.
Izgradnja hidrotehničkog sistema na Trebišnjici veliki je poduhvat domaćih graditelja, na kome je, na vrhuncu radova, radilo blizu 4.000 radnika, od čega je bilo preko 1.000 inženjera, tehničara i raznih drugih stručnjaka.
U pripremi projekata, pored domaćih stručnjaka, bili su angažovani i eksperti iz inostranstva i stručni timovi Ujedinjenih nacija. Bio je ovo veliki ispit istraživačima, projektantima i graditeljima, a njihov uspjeh bio je još veći ako se zna da su projektovane postavke i predviđanja kasnije pokazali vrlo neznatna odstupanja.
Uspješna realizacija projekta izgradnje brane Grančarevo i pribranske hidroelektrane Trebinje I, bila je pionirski podvig evropskih razmjera i dokaz da je u karstu moguće graditi velike hidrotehničke sisteme.
Ipak, gradnja tako velikih objekata, nažalost, neminovno nosi rizik od žrtava. Prilikom izgradnje objekata živote je izgubilo sedam radnika. U znak zahvalnosti, njima je podignut spomenik uz samu branu Grančarevo.
O značaju ovog objekta za sistem HET-a, ali i o značaju sistema za elektroprivredu cijele bivše Jugoslavije, svjedoči i činjenica da je svečanom puštanju u pogon HE Trebinja I prisustvovao i tadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.
Brana Grančarevo je lučna brana dvostruke zakrivljenosti, sa perimetralnom fugom, građevinske visine 123 metra i dužine po kruni 439 metara. Njena debljina u dnu je 27 metara, a na vrhu 4,6 metara. Iskop temelja brane iznosi 230.000 m3, a zapremina ugrađenog betona u samu branu i pribranske objekte iznosi 500.000 m3.
Na pregradnom profilu, nakon iskopa temelja za branu, urađeni su obimni injekcioni i konsolidacioni radovi. Formirana je injekciona zavjesa površine od 64.000 m2, što predstavlja podzemnu branu tri puta veću od površine brane Grančarevo.
Da bi se što realnije utvrdilo ponašanje brane, izvršena su obimna modelska ispitivanja, kako u zemlji, tako i u inostranstvu (statička, dinamička kao i geotehnička ispitivanja na modelima u ISMES - Bergamo, Italija).
Isporuka električne energije proizvedene na HE Trebinje I vrši se dalekovodima 220 kV prema razvodnom postrojenju u Trebinju ili poporečnom vezom na dalekovod RP Trebinje - RP Perućica.
Od puštanja u rad do danas, pogone sistema HET-a karakterisala je izuzetna pogonska spremnost i visoka raspoloživost. Pouzdan rad agregata ostvaren je kroz kvalitetno održavanje po tehničkim preporukama od strane stručnog i iskusnog osoblja.
Ipak, na hidroenergetskim objektima koji su u eksploataciji trideset-četrdeset godina i imaju 450.000 radnih sati, normalan je i uobičajan proces revitalizacije i modernizacije, s obzirom na to da je i dobar dio opreme uveliko upotrebno dotrajao.
Projekat revitalizacije HE Trebinje I počeo je 2001. godine pod nazivom „Revitalizacija i modernizacija HE Trebinje I“, kroz saradnju sa KfW njemačkom razvojnom bankom (Kreditanstalt für Wiederaufbau, Frankfurt am Main) u okviru sveobuhvatnog „Projekta revitalizacije elektroenergetskog sektora-POWER III“.
Cilj projekta je da se radni vijek HE Trebinje I produži za najmanje 30 godina. Kompletan projekat je podijeljen u 3 faze.
Šta Vi mislite o ovome?