Podrumi „Vukoje 1982“ iskonski pokrovitelji likovne umjetnosti i stvaralaštva

Podrumi „Vukoje 1982“ kao iskonski pokrovitelji likovne umjetnosti i kulture otvorili su vrata svoga doma i omogućili održavanje likovne kolonije u sklopu 54. saziva “Obojeni tonovi”.

Umjetnici su različitim tehnikama izražavali svoja nadahnuća, pa tako, poznati slikar iz Beograda Janko Piljak svojom tehnikom ulje na platnu predstavio je “Pejzaž i Carske vinograde”, zatim istaknuti crtač i akvarelista Mihajlo Gligorić Gliša iz Šapca svojim akvarelima na platnu “Hercegovina 1 i 2” je suvi kamen Hercegovine svojim djelom učinio još plemenitijim, tehnikom akril na platnu kojom su predstavljeni “Carski vinogradi” te “Muljanje grožđa” Aleksandar Saša Alimpić prepoznatljivo ime slikara i freskopisca iz Pančeva, učinili su da istorija Carskih vinograda i ljepota pravljenja vina još jednom bar na platnu ožive.

Porijeklom Hercegovac, slikar Dragan Kunić je svojom “Vinogradarevom kućom i vinogradom” tehnikom akril na platnu uspio da ponositu Hercegovinu vine i mimo njenih granica, dok se priznati slikar iz Šida Ivan Grozdanovski predstavio tehnikom akril na platnu, a djelom “Vrane u magli”.

Da umjetnost i slobodan duh ne poznaju granice pokazao je poznati trebinjski slikar Milosav Babić svojim djelom “Konjanik” tehnikom akril na platnu, a čije tehnike, ikonopis, vizantijsko slikarstvo i freskopis krase mnoge crkve.

Umjetnici su svoja dijela stvarali više dana. Svoje umjetničko hodočašće započeli su u unutrašnjosti najbolje proglašene vinarije jugoistočne Evrope “Podrumi Vukoje 1982”, a u čijoj vinoteci su svjetski nagrađivana vina.

Svoj put ka ekspresionizmu nastavili su preko „Ville Pergole“ te posebnu inspiraciju su predstavili dolaskom u „Carske vinograde Vukoje“ o čemu svjedoče i imena djela koja su tad naslikana, a koja se nalaze nedaleko od Trebinja, gdje je Austrougraska monarhija podigla Carske vinograde davne 1894.godine, a „Podrumi Vukoje 1982“ adaptirali prvu vinogradarsku stanicu u „Vinogradarevu kuću“.

Da je umjetnost i u vinu dokazuju činjenice od Starih Grka preko Rimljana pa do danas, a kroz postojanje praznika vina i praznika umjetnosti te likovne tehnike vinorel, sve zajedno svjedoči kolika je uzajmna povezanost te božanske kapljice i kista umjetnika.

Vino je svojim postojanjem inspirisalo umjetnike, pjesnike, istoričare, a često je o njemu kroz svoja umjetnička djela pisao i sam Homer.

Potpuno nepravedno grčki bog vina Dionis je predstavljen samo kroz opojnu moć vina, a ne i kroz umjetnost prilikom pravljenja istog. I kako je Tukidid rekao “narodi Sredozemlja počeli su da izlaze iz varvarizma kada su spoznali način kultivacije i pravljenja vina”.

Ovim likovnim poduhvatom umjetnici sa likovne kolonije još jednom su potvrdili izreku Georga Bernarda Shaw-a: „Bez likovne umjetnosti okrutnost stvarnosti bi učinila ovaj svijet nepodnošljivim“