Otvoren 62. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu

Austrijski pisac i publicista Karl Markus Gaus i srpski akademik Miro Vuksanović otvorili su večeras 62. Međunarodni beogradski sajam knjiga.

Gaus i Vukasnović poručili su da je to savršena opšta smotra odbrane jezika, koji u svakodnevnici i umjetnosti za cilj ima da se ljudi sporazumijevaju i u riječima onog drugog otkriju sebe same.

"Njemačka, Švajcarska, Lihtenštajn i Austrija učestvuju u zajedničkoj istoriji, ali istovremeno još od srednjeg vijeka imaju svaka svoje osobenosti i vlastite tradicije, koje su doprinijele tome da se ove zemlje, ne samo kulturno-istorijski, različito razvijaju", rekao je Gaus.

Obrativši se u ime zemalja njemačkog govornog područja - počasnog gosta Sajma, Gaus je rekao da za bogatstvo glasova i zvukova savremena književnost na njemačkom jeziku ima da zahvali upravo činjenici da ne postoji jedna obavezujuća i uzorna norma već nekoliko različitih varijanti standardnog jezika, ali da razlike ipak nisu toliko velike da ne bi i dalje sve vrijeme bilo riječi o jednom njemačkom jeziku.

On je rekao da mu nije ni na kraj pameti da Hrvatima, Bošnjacima, Crnogorcima i Srbima određuje da treba da se drže onoga što se ranije nazivalo "srpsko-hrvatskim".

"Razlike u zvučanju, rječniku ili rečeničnoj melodiji, nijanse izraza, taj čuveni lični stil - sve te stvari su od izuzetnog značaja za književnost, ali isto tako može biti pokušaja da se te razlike na ravni jezičke politike uvećaju i načine dubljim nego što jesu", kaže Gaus.

On je podsjetio da je Vuk Stefanović Karadžić kao izbjeglica u Beču postao jedan od najvećih evropskih intelektualaca 19. vijeka, koji je od dijalekata svoje domovine oblikovao srpski književni jezik, definisao pravopis, sastavio rječnik sa više od 27.000 odrednica i sakupio narodno stvaralaštvo koje se do tada prenosilo isključivo usmenim putem.

Gaus navodi da se u Beču, u Mađarskoj ulici, na broju 39 nalazi kuća "još jednog slobodnog duha s Balkana".

"Na zarđaloj tabli, kao stvorenoj za to da je čovjek previdi u divljem i uskovitlanom gradskom saobraćaju, stoji natpis: `U sećanje na Petra Preradovića, velikog hrvatskog pesnika`, a malim slovima ispod toga stoji izbledela napomena kakva se danas više ne bi mogla napisati, jer je svet o kome ona svedoči nestao u ratu i užasu: `Postavila Jugoslovenska akademija nauka i umetnosti`", rekao je Gaus.

Akademik Miro Vuksanović rekao je da je srpski jezik mali, ali i ostali, s njim i od njega nastali, još su manji.

"Od 7.000 jezika, koliko ih ima u svetu, polovina je u izumiranju ili u opasnosti da nestane, a s njima će da potone u vreme mala vasiona misli i osećanja", upozorava Vukasnović.

On kaže da će ostati knjige, zapisi u kamenu, papiru i digitalnim oblicima, "ćutljivi kao smrt, te će tako civilizacija nestalog jezika, a često to znači i cijelog naroda, da postane egzotično znanje nekoliko naučnika".

Na srpskom jeziku, naglašava Vuksanović, nastala je velika književnost, koja traje cijeli milenijum, a imala je neponovljivog narodnog pjesnika i pripovjedača, imala je i ima odlične pisce i okuplja 500.000 riječi.

Ipak, skreće pažnju Vuksanović, darovita mladež čeka da ode u veću i razvijeniju zemlju i dosta njih lakše govori i piše na sadašnjem vodećem jeziku nego na maternjem, a pod istom senkom je čitava stara Evropa.

"Na ovom Međunarodnom sajmu knjiga iz svih oblasti nauke i umetnosti, u halama gde se očekuje pola miliona ljudi u sedam dana, u dobu kad bar jedan jezik izgubimo u toliko vremena, sada, naši su posebni gosti četiri zemlje i jedan jezik. Kod njih je četiri postalo jedan. Zato može biti da oni, naročito najveći među njima, bolje od nas znaju kako smo od jedne zemlje dobili nekolike, još nezavršenim načinom, a kako umesto jednog jezika - četiri", dodao je Vuksanović.

Međunarodni sajam knjiga će do 29. oktobra pod sloganom "Ključ je u knjigama" okupiti blizu 500 direktnih izlagača, od kojih 50 iz inostranstva.