Koliko još treba da se plati da Srbi zavole EU?

Izvor: Sputnik Foto: Sputnik
TREBINJELIVE 01. 09. 2017. - 8:49h

Popularnost EU u Srbiji pada i otuda dodatnih dva miliona evra za propagiranje Unije u Srbiji i na Kosovu. Jedini problem je što u propagandi nema ničeg novog. A trebalo bi, iskreno i otvoreno, da nam objasne zbog čega smo sve dalje od članstva u EU.

eu

Vijest da EU izdvaja dva miliona evra za promociju ideje evropskih integracija na teritoriji Srbije i Kosova zvuči kao da je izvučena iz naftalina, od prije dvadeset godina. Međutim, ona je jučerašnja i da, EU je riješila da u pomenute svrhe izdvoji pomenutu svotu.

„Cilj projekta je proširenje znanja i razumijevanja politike EU među lokalnim stanovništvom, da se upoznaju sa njenim ciljevima, prioritetima, institucijama, programima i perspektivama, kao i razbijanje mitova i zabluda o procesu stupanja u EU“, navodi se na tenderu projekta orijentisanom ka Kosovu i Metohiji.

Zar poslije dvije decenije ubjeđivanja, građani Srbije već nisu upoznati sa svim tim? Mijenjaju li se toliko brzo ciljevi, prioriteti, programi i perspektive EU, da su oni stari, sa kojima smo već upoznati, zastarjeli, a na sceni su neki novi?

Na oba pitanja odgovor je negativan, a odgovor na pitanje zašto u ovom trenutku EU raspisuje konkurs za dodjelu dva miliona dodatnih evra leži u konačnom cilju projekta: „jačanje podrške evropskim integracijama među stanovnicima“.

Popularnost EU u Srbiji pada, kaže profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Slobodan Samardžić, i to je u reakcijama njenih zvaničnika i organa primjetno posljednjih nekoliko mjeseci.

Taj pad popularnosti uzrokovan je, kako Samardžić kaže, besperspektivnošću članstva.

„Svojom politikom i propagandom, oni su, prije nekoliko godina, ubijedili stanovnike da će Srbija biti članica EU, a kako vrijeme protiče, to je sve dalje i dalje od stvarnosti. Sada oni hoće da vrate to povjerenje, što se radi na pogrešan način, propagandnom kampanjom“, objašnjava Samardžić.

Iako evropski zvaničnici govore o „komunikacionoj strategiji“, radi se o klasičnoj političkoj propagandi, dodaje Samardžić, a možda i o manipulativnoj kampanji.

Ti se nedostaci u Srbiji mogu vidjeti na nizu primjera, nastavlja Samardžić, koji strahuje da će ta strana medalje biti zapostavljena iz propagandnih razloga.

Docent na Fakultetu za međunarodne odnose Moskovskog državnog univerziteta humanističkih nauka Nikita Bondarev najnovije aktivnosti EU u regionu povezuje sa posjetama američkih zvaničnika, kao i sa neriješenim statusom Kosova i Metohije.

Američki potpredsjednik Majk Pens i senator Ron Džonson u odvojenim posjetama regionu potezali su pitanje „ruske opasnosti“.

Pens je tokom posjete Crnoj Gori govorio o „ruskom pokušaju državnog udara“ u toj zemlji, dok je Džonson tokom posjete Srbiji govorio o statusu Rusko-srpskog humanitarnog centra.

Kada dolaze na Balkan, američki zvaničnici sve manje govore o problemima regiona, a sve više o „ruskom tragu“, kaže Bondarev.

Američku administraciju Balkan zanima isključivo kao region u kojem SAD mogu da pokažu da se suprotstavljaju Rusiji, smatra on.

Pritom, američki predsjednik Donald Tramp nema strateških interesa u regionu.

„Zato se američko prisustvo na Balkanu drastično smanjilo. EU, odnosno Njemačka, svjesna je toga da „sveto mjesto pusto ne biva“, i imajući na umu opasnost širenja „ruskog uticaja“, spremna je da izdvoji ogromne pare za informativnu kampanju u Srbiji i u samoproglašenoj republici Kosovo“, objašnjava Bondarev.

Nemoguća je opcija da Srbija postane članica EU bez riješenog statusa Kosova, nastavlja on, ne zbog neke posebne ljubavi Evropljana prema južnoj srpskoj pokrajini, već zato što bi to stvorilo presedan za separatističke snage unutar EU, a to ne želi nijedna članica Unije.

Zbog toga se može reći da se novac izdvaja i za, kako Bondarev kaže, konačno i neopozivo rješenje kosovskog pitanja, a ne isključuje i mogućnost da se u Beogradu do kraja godine pokrene pitanje promjene Ustava.

„Ovu odluku EU trebalo bi posmatrati u kontekstu unutrašnjeg dijaloga o Kosovu, koji je najavio predsjednik Vučić. Na taj način EU, odnosno Njemačka, želi da utiče na stav društva, da bi to opet uticalo i na Vučićev stav o priznavanju ili nepriznavanju kosovske nezavisnosti. Ono što zaista zabrinjava Njemačku je to što se broj građana Srbije koji žele da njihova zemlja postane članica EU polako, ali konstantno smanjuje“, kaže Bondarev.

Međutim, kako sve to postići, kada cijeli program, onako kako je javnosti predočen putem interneta, zvuči, kako već rekosmo, anahrono.

Projekat predviđa održavanje raznovrsnih informativnih i komunikacionih događaja, uključujući izdavanje članaka na lokalnim jezicima, privlačenje korisnika na društvene mreže, javnih događaja i tematskih dana za građane, kao i proizvodnju promotivnog materijala kojim se promovišu evropske integracije.

Sve je to već viđeno, na stotine, ako ne i hiljade članaka je objavljeno, na stotine emisija je snimljeno, na stotine događaja i tematskih dana je održano, ideja ujedinjene Evrope promoviše se na stotinama internet sajtova i profila na društvenim mrežama…

U EU novac se daje samo za ono što znaju da rade, a to je propaganda, kaže Samardžić, a to ne rade iz razloga koji se tiču realno ostvarivih ciljeva.

„Oni bi trebalo otvoreno da objasne građanima Srbije zašto Srbija ne može u neko jako dogledno vrijeme da postane članica, a to je cilj i SSP i pregovora o pristupanju. Znači, oba procesa nemaju više cilj i sada je dobro da objasne zašto je to tako“, kaže Samardžić.

Međutim, profesor Samardžić izražava bojazan da nova kampanja neće ići u pravcu finog objašnjenja javnosti o razlozima pada popularnosti EU, nego će ići u propagandno ubjeđivanje ljudi u dobrobit cijele stvari.

„Oni mogu da pridobiju dobitnike tog procesa, kojih je nažalost manje nego gubitnika. Problem je što se stvar vrti u krug, nema novih ideja i načina baš zato što oni ne žele da mijenjaju politiku prema Srbiji, jer ta politika je propala u svojim pravim ciljevima, a vještački se održava praznim obećanjima“, zaključuje Samardžić.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja