U Muzeju Hercegovine u Starom gradu otvorena je izložba fotografija, dokumenata, priznanja i novinskih članaka na 70 panoa o privrednom gigantu koji je za 66 godina svog rada ostavio neizbrisiv trag ne samo u privrednoj, već i u kulturnoj, infrastrukturnoj i sportskoj sferi Trebinja - Industriji alata.

izlozba o industriji alata trebinje 2017

Kroz prikazani materijal, brojni Trebinjci – mahom sadašnji i bivši radnici IAT-a, ali i djeca radnika ove fabrike, prisjetili su se vremena kada je Industrija alata nicala u Gorici, razvijala se i postajala brend ondašnje Jugoslavije, ali i ratnih dana, štrajkova, privatizacije i današnjeg vremena kada ponovo staje na noge i izvozi na sve kontinente.

Otvarajući ovu izložbu, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović je kazao da mu je izuzetno drago što je u okviru Preobraženskih svečanosti priređena izložba o jednom od najvažnijih kolektiva u gradu – Industriji alata, kroz koju je radeći u njoj prošlo na hiljade radnika, dok je ona hranila i do više desetina hiljada Trebinjaca.

„Industrija alata je napravila moderne obrise današnjeg Trebinja – industrijsko naselje, vodovod, elektrifikaciju, nova radna mjesta. Ali su njeni radnici dali i živote kad je bilo najteže braneći ono što je najsvetije“, rekao je Petrović.

On je istakao da su radnici IAT-a i ranije i danas najpožrtvovaniji radnici u Trebinju, napominjući da je i Fabrika imala teške trenutke, kada su bili štrajkovi, ali da je preloman trenutak bio 2007. godine, kada je državni kapital akcija kupio Rodoljub Drašković i krenuo u njeno oživljavanje.

Tada je, podsjetio je Petrović, bila nevjerica i sumnja – hoće li se gigant pretvoriti u stambeno naselje i hoće li nestati brend koji preko 90 odsto svojih proizvoda izvozi u inostranstvo!?

izlozba o industriji alata trebinje 2017

„IAT je stao na stabilne noge. Nakon osam godina mukotrpnog rada, vraćanja raznih dugova, dvije godine zaredom posluje pozitivno“, istakao je Petrović, dodajući da je u više navrata posjetio njene pogone i da je očigledno da su se uslovi rada popravili, ali da se na tome mora raditi i ubuduće i da plate moraju biti veće.

Petrović se zahvalio i Rodoljubu Draškoviću što istrajava na opstanku Fabrike, koja u dva pogona zapošljava oko 700 radnika.

Direktor Indutrije alata Branka Ratković kazala je da je svaki radnik IAT-a bio istorija – „od časna reč Jovo Dreč“ do čuvene „znaš li ti bre koliki je milimetar“.

Ona je podsjetila da je zbog Fabrike izgrađen današnji hotel „Leotar“, stambene zgrade u Bregovima i Gorici sa preko 900 stanova i 630 kuća, vodovod od Vrelog oka do Gorice, remontovala hidroelektranu Parež, ustupila mašine za Industrijsku školu...

„Nosioci smo ISO standarda 9001:2015, prvi na Balkanu, ako ne i u Evropi. To je dokaz kvaliteta, koji su stvarale brojne generacije prije nas“, rekla je Ratković, dodajući da je Fabrika od Trebinja stvorila modernu i naprednu sredinu.

Generalni direktor IAT-a napomenula je da se na ovo preduzeće nikada nije mogla reći nijedna ružna riječ, dok je svaki uspjeh Fabrike uspjeh i grada.

izlozba o industriji alata trebinje 2017

„Zamisliti Trebinje bez Fabrike bilo bi isto kao tijelo bez duše. Samo velika i jaka proizvodna preduzeća su sposobna da državi donesu stabilnost i samostalnost“, rekla je Ratković.

Ona je istakla da se u halama Fabrike zarađuje hljeb sa sedam kora, ali da je to hljeb, njihov i zarađen.

„Nemamo pravo da pokleknemo zbog svih naših prethodnika, zbog 66 imena upisana zlatnim slovima u istoriju Industrije alata, koji su svoje živote dali za našu budućnost. Moji saradnici i ja još uvijek nemamo radnika koliko ih je bilo prije, nemamo proizvodnju koja je bila prije. Puno je faktora uticalo na to, ali pred vama čvrsto i ponosno možemo da kažemo – svojim znanjem i sposobnošću borićemo se za dostojanstvo naše Fabrike, za načela koja je postavio inženjer Simić – snaga, odlučnost i vjernost“, poručila je Ratković, ispraćena gromoglasnim aplauzima posjetilaca izložbe.

Prema riječima Ivane Grujić, direktora Muzeja Hercegovine, na izložbi su prikazani samo najvažniji dijelovi iz bogate istorije Indsutrije alata, u suprotnom bi ona zauzela sve ulice Trebinja, s obzirom na to da je IAT nastao 1951. godine i da u kontinuitetu posluje već skoro sedam decenija.

Ona je podsjetila da su nakon nastanka Industrije alata nastali i brojni drugi neproizvodni kolektivi, poput Muzeja Hercegovine, gradskog stadiona, planinarskog i Foto-kino društva, vatrogasnog društvo KUD „Alat“, sportski kolektivi, dobrovoljno društvo davalaca krvi, Glas Trebinje...

izlozba o industriji alata trebinje 2017

„Kada je nastao IAT, Trebinje je doživjelo preobražaj. Nadam se da će doživjeti ponovo i da ćemo mi biti svjedoci toga“, rekla je Grujić, dodajući da su u realizaciji izložbe učestvovali svi kustosi Muzeja Hercegovine.

Izložba je nastala na osnovu foto zbirke IAT-a, te knjiga nekadašnjeg direktora Branka Vuleševića i Mladena Jokanovića, a zahvaljajući nesebičnoj pomoći Skupštine grada Trebinja, rukovodstva IAT-a i zaposlenih u Muzeju Hercegovine.

izlozba o industriji alata trebinje 2017 izlozba o industriji alata trebinje 2017 izlozba o industriji alata trebinje 2017 izlozba o industriji alata trebinje 2017 izlozba o industriji alata trebinje 2017 izlozba o industriji alata trebinje 2017