U Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je otvorena izložba slika "Služiti ljubavi", autora Zorana Čalija, koju čini 31 rad u kombinovanoj tehnici.

Izlozba zoran calija

Ovo je njegova prva samostalna izložba u Trebinju i Hercegovini, zbog čega je veoma uzbuđen, jer djela, koja nastala u posljednje četiri godine, prikazuje u najjužnijem gradu Republike Srpske.

Najnoviji ciklus slika posvećen je Vizantiji, a na njima se mogu prepoznati zlatni oreoli, figure svetitelja i povremeno prisustvo krsta, ali je, ipak, fokus samih djela stavljen na likovnost.

Na slikama se prepliću raspeće iz Studenice, svetitelji koji kao da su iskoračili sa ikona iz Hilandara, fresaka iz Sopoćana.

"Ove slike nastale su pod utiskom onoga što sam video i doživeo na Kosovu i Metohiji, gde je nastajala i prva srpska država, ako ne računamo Vinču", naveo je Čalija.

Još kao studenta su ga povukli geni. Rođen silom prilika u Skoplju, svoje djetinjstvo je proveo u Trusini, kod Nevesinja. I svaki dolazak u Hercegovinu za njega je predstavljao veliki doživljaj.

"Kroz ove slike delim sa svojim narodom ovde svedočanstva koja sam poslednjih godina doživeo na svetoj srpskoj zemlji", dodao je on.

Kaže da je naziv izložbe "Služiti ljubavi", zapravo bit postojanja, jer su se svi ljudi rodili sa određenim zadatkom da služe ljubavi, što i on želi da podijeli sa svojim sunarodnicima u Trebinju i Hercegovini.

Izlozba zoran calija

Slikanje se, dodaje, nikada kod Hercegovaca nije gledalo sa blagonaklonošću, pa su stari goršataci, poput njegovog oca, smatrali da je to posao za žene, a ne za muškarce jer bi mogli da kojim slučajem "zastrane" u tom zanatu.

"Sada se to promenilo. Umetnici sa ovih prostora su napravili briljantne karijere, kao što je Momo Kapor", navodi Čalija, dodajući da se i danas dokazuje svom pokojnom ocu Anđelku da je izabrao dobar put i da je samo slušao srce.

Kod izloženih slika koristio je kombinovanu tehniku zato što je upotrijebio materijalizaciju kvarcnog pijeska ili aranđelovačke vulkanske crvene zemlje, koja mu služi kao podslikavanje ovdašnjeg kamena - zidina sa naših fresaka, dok u isto vrijeme koristi i šlag metal, akrilik i ulje.

"Slika treba da preživi graditeljstvo u slojevima u kojima je nanosim, čime dobija prozračnost, patinu i svetlost koja izbija iz tih dela", pojašnjava on, dodajući da nam sve mogu promijeniti - državu, narod, ali ne i genetski kod i iskonsku ljubav.

Direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić kazala je da ova ustanova svake godine predstavlja radove jednog Hercegovca, koji živi i stvara van nje.

"Ove godine smo odabrali Zorana, jer smo u više navrata bili upoznati sa kvaliteom njegovih umjetničkih radova", istakla je Grujić.

Izložbu je priredio Muzej Hercegovine, a otvorena je do 18. avgusta.