Gruzini /99 odsto/, Jermeni /95 odsto/ i stanovnici BiH /94 odsto/ najviše vjeruju u Boga kada je riječ o nekadašnjim komunističkim zemljama, dok su katolici iz BiH najodaniji vjernici, pokazuje istraživanje američke neprofitne i nestranačke organizacije "Pju risrč centar".

crkva pravoslavnacrkva pravoslavna

Najmanje vjernika je u Češkoj /29 odsto/ i Estoniji /44 odsto/, a slijede Mađarska /59 odsto/, Letonija /71 odsto/ i Rusija /76 odsto/.

U Srbiji u Boga vjeruje 87 odsto, a u Hrvatskoj 86 odsto stanovnika.

Među pravoslavcima posebno se povezuju nacionalna i vjerska pripadnost, pa tako 78 odsto anketiranih u Srbiji smatra da je pravoslavlje važan dio nacionalnog identiteta. Srbi su po tom stavu treći, poslije Jermena i Gruzina.

Oko 58 odsto Hrvata smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se neko mogao smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih zemalja, odmah nakon Poljske sa 64 odsto.

Katolici iz BiH najviše idu crkvu, njih 54 odsto je redovno na službi. Nakon njih su Poljaci /45 odsto/, dok su Ukrajinci treći /43 odsto/.

Moldavci /48 odsto/ i Jermeni /45 odsto/ najviše se svakodnevno mole, Hrvati su pri vrhu sa 40 odsto. Srbi i Poljaci dijele deveto i deseto mjesto sa 27 odsto.

Kada je riječ o sekularizaciji društva, ona je najizraženija u Češkoj, u kojoj je udio katolika sa 44 odsto iz 1991. godine pao na svega 21 odsto 2015.

Manji pad bilježi Poljska /sa 96 na 87 odsto/, Mađarska /sa 63 na 56 odsto/.

Anketa pokazuje da čak 83 odsto Čeha vjeruje da su ljudi nastali evolucijom, a slijede Estonci /74 odsto/, te Mađari /69 odsto/.

Jermeni, stanovnici BiH i Moldavci najmanje vjeruju u teoriju evolucije i opredjeljuju se za Božije stvaranje.

U prosjeku, 56 odsto stanovnika dominantno katoličkih zemalja smatra da su nauka i religija u konfliktu, dok isto misli 44 odsto stanovnika dominantno pravoslavnih zemalja.

Stručnjaci su ispitanicima dali mogućnost da biraju između dva odgovora. Jedan je bio da će nauka vremenom ponuditi objašnjenje za "sve", a drugi da nikada neće moći objasniti "sve".

Većina ispitanika odlučila se za drugi odgovor.

Hrvati zauzimaju vrh liste onih koji ne vjeruju u mogućnosti nauke. Samo 18 odsto anketiranih Hrvata smatra da će nauka vremenom uspjeti da objasni "sve".

U vrhu onih koji vjeruju u nauku su Česi /38 odsto/ i Srbi /31 odsto/